*Diamantino de Assis, B-Teach, Med.
Sai Lider di’ak la’ós hahú moris husi inan nia knotak kedas. Se ita iha hakarak no kbiit (willpower), ita bele sai lider efetivu ida. Lider di’ak dezenvolve liuhosi prosesu aprendizajen pesoál ne’ebé hun no kledik-laek, edukasaun, treinamentu, no esperiénsia. Ho buat hirak ne’e mak gia ita ba konversaun ba dalan lideransa-di’ak nian.
Iha artigu ida ne’e eskritór hakarak ko’alia uitoan kona ba sai lider ne’ebé hatene serbí, laran-luak, no iha kualidade ne’ebé bele sai modelu ba ema seluk iha sosiedade instituisaun no sosiedade komún. Ita hotu haree, observa no dala ruma ita esperiénsia rasik katak iha realidade ema balun ne’ebé sai lider hatudu kualidade lideransa mínimu liu, abilidade komunikasaun kuran (ko’alia, rona, kompriende), atitude hatudu podér iha liman hodi hanehan, laiha maturidade iha atitude balun, mentalidade fraku, no seluk tan. Tan ba sá?
Iha resposta no razaun barak koko hodi hatán. Nune’e, ita hotu presiza hatene katak baze ba lideransa di’ak mak karakter respeitozu (honorable character) no hatene serbí. Iha membru organizasaun nia matan, lider ida nia lideransa mak buat hotu ne’ebé nia halo no iha efeitu objetivu organizasaun nian no sira nia di’ak-komún nian. Kualidade Lider respeitozu konsentra iha – saida mak sira sai (be) hanesan pontu-vista no karakter; Saida mak sira hatene (know) hanesan serbisu, knaar sira, no natureza nu’udar umanu; Saida mak sira halo (do) hanesan implementasaun, motivasaun, no aproviziona diresaun.
Sai lideransa ida, ita labele hasees-an husi lei natureza iha prosesu dezenvolvimentu pesoál. Tanba sai lider la’ós hahú nanis kedas husi ita nia inan nia knotak. Maibé, se karik ita iha hakarak, vontade no dezenvolvimentu pesoál ne’ebé gia ita ba konversaun no disernamentu ba dalan lideransa di’ak, respeitozu, laran-luak no seluk tan. Ita haree, dezenvolvimentu inteletual ema ida nian dala barak lalais liu duke dezenvolvimentu emosionál. Tanba ne’e, presiza sujere katak atu to’o iha balansu entre rua ne’e presiza halo avaliasaun ba an rasik, nune’e bele sai fatór ne’ebé gia iha kapasidade inteletual. Bainhira treina emosionál hahú husi aprende rona. Rona katak konxiente, loke-an, no iha vontade atu kompriende ema seluk. Iha parte ne’e koko atu labele obriga-an. Etapa treina audisaun mak husu pergunta, fó razaun, fó prezente, la ameasa, no dudu. Iha prosesu ne’e, ema presiza kontrola-an, tuir kedas ho hakonu ema ka membru sira nia hakaran.
Kada lider ida iha kualidade lideransa. Iha dalan seluk, hodi tulun ita atu sai lideransa ne’ebé profisionál, bele tuir prinsípiu hirak tuir mai hanesan:
· Koñese-an no haree hodi hadi’a-an – bainhira koñese ita nia an, ita sei hatene no kompriende didi’ak atributu lideransa nian iha ita nia an hanesan be, know, no do. Hadi’a-an signifika katak kontinua nafatin haforsa atributu sira.
· Iha responsabilidade másima ba asaun sira hotu – buka dalan di’ak hodi gia ita nia organizasaun sai di’ak liu tan. No bainhira buat ruma la’o la loos, buat hirak ne’e dala barak la’o lalais no neineik. Tan ne’e labele fó kulpa ba malu. Análize situasaun, foti asaun korretivu, no muda dezafiu sira tuir mai.
· Nu’udar modelu – sai modelu di’ak ba membru sira hotu. Membru sira la’ós rona de’it saida mak hein atu halo maibé mós buat ne’ebé sira haree.
· Hatene ita nia ema no haree ba sira nia di’ak-komún – koñese ema nia natureza no tau importánsia sinseridade kuida ba membru sira
· Mantein nafatin informasaun ba membru sira – hatene oinsá komunika notifikasaun ka informasaun sira ba membru no ema prinsipál sira seluk.
· Dezenvolve sensu responsabilidade ba membru sira – tulun membru sira hodi dezenvolve atributu karakter di’ak iha ne’ebé sei tulun hodi mantein nafatin responsabilidade profisionál.
· Asegura knaar hotu kompriensivu, superviziona no kumpre – komunikasaun mak xave ba responsabilidade ida ne’e.
· Treinu-an hodi hola parte nu’udar grupu – maski iha instituisaun ida, iha kada departamentu no seksaun sira. Maibé presiza serbisu hamutuk no lider koko atu harii sensu grupu no komunidade, nune’e bele to’o objetivu komún ne’ebé bele benefísiu ema hotu.
· Uza potensialidade tomak ba organizasaun – hodi dezenvolve espíritu grupu, uza no hariku nafatin kapasidade no abilidade tomak hodi dezenvolve organizasaun.
Atu to’o iha lideransa ne’ebé iha prinsípiu ne’e la fasil, tanba obstaklu balun iha forma kostume aat, ezemplu; (1) hakaran no vontade unilateral; (2) laran-haksolok (sente ulun-boot ka gaba-an) no ignoránsia; no (3) ambisaun pesoál. Atu rezolve buat hirak ne’e, presiza treinamentu no esperiénsia ne’ebé iha kontinuidade. Treinamentu no esperiénsia importante tebes hodi hetan perspetiva foun ne’ebé bele uza sai hanesan baze hodi foti desizaun.
Ho buat hirak ne’e, ita foti konkluzaun ida katak sai lider ida ne’ebé di’ak la’ós matenek de’it iha intelijénsia, hatudu kbiit no atitude hanehan ba elementu ka membru sira iha instituisaun ka organizasaun ida. Sai lider ida sei dezenvolve kbiit pesoal ne’ebé benefisia liu duke dependente liu ba iha kbiit husi li’ur nian. Kbiit no poder iha objetivu hodi lejitima lideransa no loloos la kria sentimentu ta’uk iha elementu sira nia leet. Hasa’e-an iha matenek, abilidade, atitude presiza tebes hodi kria lider ida ne’ebé iha prinsipiu tanba lider ida loloos la matenek de’it iha inteletual (IQ), maibé mós ninia sosiál-emosional (EQ no SQ).
*Autór: Alumni Instituto Católica para Formação ao Professores (ICFP) & Universidade Católica Australian (ACU)
No comments:
Post a Comment