Monday, June 24, 2013

Dalen Tetun Versus Dalen Portuges no Efetividade Administrasaun Publiku



)* Hosi A. S. Barreto (Red- Source: Forum Haksesuk)
 

Administrasaun públiku iha fatin hotu-hotu ohin loron hetan kritika maka’as tanba hala’o ninia funsaun la ho efikás no efisiente: gasta osan barak, prosedimentu oin-oin, atendementu ba nesesidade povu nian liu hosi prosesu naruk, hakat liu meza barak, la’o neineik, hamosu korrupsaun, la transparente no la iha responsabilidade. Nia rezultadu halo rekursu ne’ebé disponivel loron ba loron menus ba beibeik maibé la fó benefísiu ba povu tomak. Ida ne’e mak sai hanesan razaun prinsipál ba governu hotu-hotu hodi halo reforma ba sira nia administrasaun públiku.

Administrasaun públiku Timor-Leste, hanesan mós sira seluk ohin loron tuir no tama ona iha trend no prosesu reforma nia laran. Hanesan estadu ne’ebé sei joven no frajil, foin sai hosi faze post konflitu hodi tama ba faze dezenvolvimentu nasionál, administrasaun públiku mós hasoru problema hanesan. Problema hirak ne’ebé administrasaun públiku enfrenta mak hanesan limitasaun kapasidade institusionál, rekursu umanu, infraestrutura, nst. Sadik ka dezafiu ba administrasaun públiku enorme ka boot tebes, no presiza tempu naruk ba reforma ida ne’e atu bele hetan susesu.

Sadik (dezafiu) jigante ida ba administrasaun públiku Timor-Leste oras ne’e mak kestaun dalen. Bainhira Timor-Leste ukun rasik-an iha tinan 2002, Timor-Leste adota sistema multi-linguístika: dalen Tetun no Portugés sai hanesan dalen ofisial, dalen Inglés no dalen (bahasa) Indonesia hanesan dalen serbisu nian. Maibé iha realidade Governu fó liu importánsia no atensaun maka’as ba dalen Portugés no abandona hela dalen Tetun no konsidera hanesan fali dalen ausiliár ba dalen Portugés.

Ohin loron ema barak ko’alia kona-ba kestaun efetividade uza dalen Portugés hanesan Ita nia dalen ofisial. Hahú kedas hosi inisiu tempu ukun rasik aan, liu hosi dokumentu rihun ba rihun ema barak fó hanoin tiha ona ba Ita (Ita mós hatene tiha ona) katak independentimente hosi nia vantajen polítika (hodi satisfás no fó benefísiu ba ema seluk), adota dalen Portugés ne’e sei la reflete identidade Timor-Leste nian no sai naha todan Estadu Timor-Leste liu-liu ba orsamentu estadu, halo serbisu administrasaun públiku la efetivu, la’o neineik tebes, sai barreira boot ne’ebé sei teri netik ka impede dalan ba ema barak liu-liu ba joven sira atu kontribui ba dezenvolvimentu nasionál. Ida ne’e hanesan momentum ka biban di’ak ida ba Ita hotu atu tenke fó atensaun ba asuntu ida ne’e. Hakerek ida ne’e koko atu haree kle’an uitoan kestaun dalen ne’e no liga ba efetividade administrasaun públika.


I.                                              FUNSAUN DALEN TETUN

a. Hanesan dalen komunikasaun

Timor-Leste hanesan sistema sosio-kultural boot ida ne’ebé kompostu hosi komponente sira hanesan governu, nasaun, territóriu, dalen, no populasaun. Komponente hirak ne’e iha sira ninia karakterístika ida-idak. Governu maka Governu Timor-Leste ho nia símbolu Unidade, Asaun no Progresu, Territóriu mak hosi fronteira ho Indonesia iha parte oeste to Jaku iha parte leste, hosi Atauru to’o tasi mane iha Suai ne’ebá. Populasaun mak ema Timor oan hirak ne’ebé hela iha parte hotu-hotu iha territóriu Timor-Leste nian. Kona-ba Dalen mak dalen Tetun ida ne’ebé moris duni iha Timor-Leste no ema barak ko’alia no komprende iha sira ninia komunikasaun loron-loron nian. Portantu sistema temi iha leten mak bele marka deferénsia entre nasaun ida ho nasaun seluk.

Ita iha Tetun Prasa no Tetun Terik. Uma Kreda ka Igreja hahú promove Tetun Terik tinan atus hirak liu ba to’o ohin loron. Tetun Prasa ne’ebé konsentra iha Dili, tanba  Dili hanesan kapitál, sentru administrasaun, sentru negósiu, sentru ba edukasaun, ema hosi fatin hotu-hotu mai serbisu, eskola, no buka moris iha Dili halo dalen Tetun popular tiha. Ikus mai ema Timor-Leste uza dalen Tetun Terik no dalen Tetun Prasa ne’e kahur malu iha sira nia komunikasaun loron-loron to’o ohin loron.

Funsaun dalen Tetun hori uluk kedas naturalmente ema simu hanesan dalen ida ne’ebé bele sai ai-laletek (jembatan) ba ema sira hosi dialetu oin-oin hodi ko’alia ba malu. Liu hosi dalen Tetun ema Timor-Leste hosi dialetu oin-oin bele moris hamutuk, hatene ka entende ba sira nia adat, sira nia hahalok no étika hanesan sosiedade ida. Ema ida hosi parte dialetu Kemak (Atsabe) ba basar ka ba fa’an Tais iha Lospalos, ema ne’e sei la ko’alia Kemak tanba  ema Lospalos la hatene ko’alia Kemak. Ema Lospalos nia dialetu mak Fataluku, Makalero, nst. Sira na’in rua tenke ko’alia dalen Tetun hodi fasilita sira na’in rua nian negósiu. Mane ida hosi Baucau mai hola feto iha Oecusse, sira sei uza de’it dalen Tetun (karik bahasa Indonesia) iha sira nia komunikasaun no interasaun ba malu kona bá asuntu fetosaa-umane. Nune’e mós ba dialetu sira seluk. Lalika ba dook, iha parte distritu Bobonaru de’it, porezemplu, ema hosi dialetu Kemak (Marobo) bainhira ba basar iha Lolotoe ne’ebé ko’alia dialetu Bunak, sira na’in rua ko’alia mak Dalen Tetun, la’ós ko’alia dialetu idak-idak nian. Maibé iha realidade sira na’in rua sei viziñu hela. Tanba  ne’e, karik dalen Tetun ne’e la eziste bele kria situasaun runguranga, dezorden ka kacau balau, dezarmonia iha sosiedade nia laran.

Habadak de’it katak tempu la’o, dalen Tetun ne’e mós loron-ba-loron loke aan ba beibeik no ikus mai sai hanesan dalen ne’ebé kesi ema Timor-Leste husi dialetu oin-oin ne’e sai ida de’it, rai ida de’it, unidade nasionál. Matenek na’in ida naran David Crystal iha nia artigu ida husu hanesan ne’e: “Nusa mak dalen sai signifikante tebes hanesan índise ba movimentu étniku ka nasionalizmu?" Nia hatán hodi dehan a) dalen hanesan parte integral ne’ebé óbviu ba komunidade sira nia moris, b) dalen hatudu ligasaun ho pasadu, no c) dalen kesi hamutuk ema sira ko’alia dalen ne’e hodi haketak sira hosi grupu seluk ne’ebé ko’alia dalen diferente.

Iha tinan 1974 Partidu Fretilín foti lia fuan “Maubere” hosi dialetu Mambae hodi hamosu sentimentu nasionalizmu ema Timor oan kontra Malae Mutin kolonialista Portugés no luta hasoru okupante ilegál Indonézia nian iha Timor-Leste. Maski ema balun la simu, maibé lia fuan ida ne’e ikus mai sai popular duni hanesan lia fuan iha dalen Tetun, ema la kestiona lia fuan ida ne’e mai hosi ne’ebé, ema barak (mai hosi dialetu oin-oin) ne’ebé luta ba ukun rasik-an sente orgullu tebes bainhira uza lia fuan Maubere, to’o barak fó sira nia vida terus no mate hodi defende lia fuan Maubere ne’e. Lia fuan Maubere idéntika ho ukun rasik-an. Imajina de’it to’ok ba, bainhira iha momentu ne’ebá mak Ita la iha dalen Tetun ne’e no uza de’it dalen Portugés no dialetu ida-idak nian, saida mak akontese? Karik difisil ba Ita atu ko’alia ba malu, konvense malu, hamutuk sai ida de’it hodi luta ba ukun rasik-an. Lia fuan seluk bele dehan katak uluk Ita buka malu, hasoru malu, tuur hamutuk hodi ko’alia, konvense malu, fiar ba malu hodi luta ba ukun rasik aan, hotu-hotu maioria uza lingua Tetun ho dialetu ne’ebé Ita idak-idak iha, la’ós ho dalen Portugés. Ida tan, uluk Ita hotu hakilar mate ka moris ukun rasik aan, la’ós mate ka moris luta ba dalen Portugés . Maski ohin loron Ita ladún rona ona ema ko’alia liafuan Maubere ne’e tanba mudansa tempu, vontade, interese, no estratéjia, maibé hosi aspetu istória no identidade, ninian valor sei la lakon, sai ona hanesan mós termu ida iha dalen Tetun, termu ida ne’ebé komún ba dialetu hotu-hotu iha Timor-Leste. Pontu importante hosi esperiénsia iha leten mak ne’e: dalen Tetun nia papél importante tebes hanesan meius komunikasaun ne’ebé efetivu hodi halo ema hotu hamutuk no realiza Ita mehi: ukun rasik aan.

b. Dalen Tetun hanesan Identidade Nasionál

Hanesan dalen Nasionál, dalen Tetun sai hanesan mós identidade nasionál Timor-Leste nian. Tanba  sa Ita konsidera hanesan dalen ofisial, dalen nasionál, no identidade nasionál? Razaun simples de’it, tanba  iha valor ida. Valor ne’e mai hosi ne’ebé, mai hosi istória naruk temi iha leten. Matenek na’in ida naran Ernst Moritz Arndt hateten katak “la iha elementu ida ne’ebé iha valor aas liu duke dalen ne’ebé nasaun ne’e iha”. Ernst hakarak fó hanoin ba Ita katak Ita nia dalen Tetun ne’e iha valor aas tebes. Tanba ne’e bainhira Ita la konsidera dalen Tetun ne’e signifika Ita hatún ninia valor. Ida ne’e bele sai hanesan moe boot ida ba Ita bainhira Ita Timor oan rasik mak merendahkan fali Ita nia dalen Tetun ne’e. Karik dalen Tetun la iha valor, Ita Timor oan hotu valor la iha, identidade la iha. Tanba ne’e Ita Timor oan tomak tenke tau iha Ita nia kakutak katak dalen Portugés ninia valor boot tebes iha nasaun Portugal no dalen Tetun ninia valor boot no aas tebes iha nasaun Timor-Leste tanba dalen Tetun ne’e rai Timor-Leste ne’e mak hahoris, dalen orijinál, indíjena no sai hanesan identidade ne’ebé kesi metin unidade nasionál Timor-Leste nian. Matenek na’in ida seluk ho naran Friedrich Schiller hatutan katak “dalen sai hanesan lalenok nasaun ida nian. Bainhira Ita haree ka fihir aan iha lalenok ne’e, lalatak ne’ebé mosu iha lalenok ne’e Ita nian oin rasik, Ita nia isin rasik”. Lia fuan seluk bele dehan katak funsaun prinsipál seluk hosi dalen mak atu hatudu Ita nia identidade, hateten ba ema seluk se mak Ita. Dala ida tan matenek na’in ida ne’e hakarak fó hanoin ba Ita katak dalen reprezenta Ita nian rai ka nasaun, Ita nian oin no Ita nia isin rasik. Pergunta mak ne’e, dalen ida ne’ebé mak sai hanesan Ita nian oin no isin rasik? Dalen Portugés ka dalen Tetun? Klaru dalen Tetun. Nu’udar Timor oan, oin aat no kór kulit ne’ebé atu metan la metan, mutin la mutin, atu dehan aas maibé la aas hanesan ha’u, la iha dúvida katak dalen Tetun hatudu ha’u mai hosi Timor-Leste, dalen Tetun mak ha’u nia identidade, ha’u mak dalen Tetun, no dalen Tetun ne’e mak ha’u rasik. Tanba  dalen ida ne’e ha’u rona kedas hosi ha’u nian Inan nia kabun laran, to’o boot ha’u ko’alia dalen Tetun, ba eskola ko’alia dalen Tetun, halimar ho ha’u nia belun ka kolega sira ko’alia dalen Tetun, ba serbisu ko’alia dalen Tetun, ba Uma Kreda domingu-domingu rona Padre sira ko’alia dalen Tetun, nune’e mós to’o loron ida ha’u mate mós mate ho dalen Tetun.

Bainhira ha’u ba rai-li’ur ka tasi balu, ha’u hasoru ema balun ne’ebé kór hanesan ha’u, ha’u hanoin ema hirak ne’e mai hosi Timor-Leste, maibé bainhira ha’u hakbesik ba sira, afinál sira la’ós ema Timor-Leste. Balun aprezenta sira ninia aan mai hosi Malázia ne’ebé ko’alia dalen Malaiu, balun mai hosi Vietnam ho sira ninian dalen ofisial Vietnam duni. “Sira” hatudu sira ninia identidade hanesan ema Malázia no Vietnam. “Ha’u” aprezenta aan mai hosi Timor-Leste no hateten ba sira katak ha’u nian dalen mak Tetun. Ami na’in hirak ne’e hatudu ami ninian identidade la hanesan. Ida ne’e mak Schiller hateten iha leten katak dalen hatudu Ita mai hosi ne’ebé, hatudu Ita nia aan no Ita ninia oin rasik.

Ita tenke haree istória dalen Tetun ne’e ho didi’ak, matan moos, neon moos, kakutak malirin atu nune’e bele fó valor boot nafatin ba dalen Tetun ne’e iha prosesu dezenvolvimentu nasionál Timor-Leste nian iha tempu prezente no futuru. Labele tau dalen Tetun iha Lei Inan hanesan kuadru avizu eh “papan nama” de’it no uza razaun oin-oin katak Ita nia dalen Tetun sei falta ida ne’e no sei falta ida ne’ebá hodi nune’e bele justifika no foti fali valor dalen estranjeiru ida aas liu fali Ita nia dalen Tetun ne’e rasik. Kacian delu... kacang lupa kulit.


II. DALEN TETUN IHA ADMINISTRASAUN PUBLIKU

Administrasaun públiku hanesan sub-sistema hosi sistema polítika nasionál Timor-Leste nian simu dalen Tetun hanesan dalen administrasaun no identidade administrasaun públika. Esplikasaun tuir mai foka ba retratu ka mapa utilizasaun dalen Tetun iha administrasaun públiku kompara ho dalen Portugés, Inglés no Bahasa Indonesia, no to’o iha ne’ebé Estadu investe iha dalen Portugés  kompara ho dalen Tetun rasik.

a.       Mapa Uza dalen Tetun kompara ho dalen seluk iha Ministériu sira

Bainhira Ita sani (lee) dokumentu hirak ne’ebé produz durante tinan 10 nia laran hahú hosi ukun rasik-an to’o ohin loron, sempre temi iha dokumentu hirak ne’e nia laran katak dezafiu boot ne’ebé administrasaun públiku sei hasoru mak problema dalen. Maioria ema Timor oan ko’alia dalen Tetun maibé adota fali dalen Portugés hanesan dalen ofisial sai hanesan barreira boot ba funsionamentu administrasaun públiku iha futuru.

Dalen Tetun maioria uza iha nivel hotu-hotu, hosi nivel lideransa hanesan ministru sira ka grupu elite sira ki’ik oan ida-rua iha leten ne’ebá tun to’o mai kraik ema bai-bain ka povu ki’ik sira. Ministériu Justisa tenta fó liu prioridade ba dalen Portugés  ho razaun tanba  ninia natureza serbisu liga liu ba asuntu legal nian. Maibé ida ne’e mós karik ladún la’ós tanba  dalen Tetun mós tenke sai hanesan dalen judisiáriu nian. Ezemplu mak iha Tribunal. Pratikamente uza dalen Portugés  iha Tribunal la efetivu tanba  kazu ne’ebé mak tama iha Tribunal involve maioria ema ki’ik sira ne’ebé la hatene ko’alia dalen Portugés . Iha difikuldade komunikasaun entre autór justisa no ema ne’ebé buka justisa. Ema barak sai ona vítima, la’ós tanba  la simu desizaun Tribunal nian, maibé la entende didi’ak prosesu julgamentu ba sira nia kazu. Ida ne’e la’ós ona justisa maibé injustisa. Tanba  ne’e mak foin lalais ne’e hamosu kritika maka’as hosi Ita nia Major Jenerál Taur Matan Ruak hodi dehan atu lalika uza dalen Portugés  iha setór Justisa (Diáriu, 12 Marsu 2010). Ita apresia no agradese tebes Major Jenerál Taur ninian hanoin di’ak ne’e, ne’ebé hatudu katak sei iha lideransa nasaun ida mak ko’alia no kritika netik buat la los ida ne’e. Maibé nusa mak foin hasai bainhira difikuldade ida ne’e mosu kleur tiha ona no sai hanesan buat dois ida ne’ebé Ita horon kleur tiha ona. Lei Inan la hateten katak Ita tenke uza de’it Portugés, maibé dalen Tetun mós.
Nune’e mós iha Ministériu Saúde, karik ladún fó prioridade ba dalen Portugés  tanba  ninia kliente la’ós ema ida ka rua ne’ebé ko’alia Portugés . Ema ne’ebé ba konsulta sira ninia moras iha hospital, klínika maioria mesak ema Timor oan ne’ebé ko’alia dalen Tetun. Karik autór ka funsionáriu saúde sira: doutór/a, enfermeiru/a, no parteira sira mak ko’alia de’it dalen Portugés , Españól ka Portuñol, entaun pasiente sira ko’alia buat ida, doutór sira dehan fali buat seluk. Komunikasaun ida ne’ebé konfuzu de’it ema, dada tempu naruk no nia rezultadu ema mate daudauk ona. Karik mosu ona kazu désintendementu balun tanba difikuldade ba dalen ne’e.

Iha Ministériu Agrikultura ninia natureza serbisu mós hanesan, la’ós hasoru ema grupu ki’ik ne’ebé ko’alia dalen Portugés  no hein han de’it ne’e . Ministériu ne’e ninia knaar halo polítika ba produsaun ai-han no iha ligasaun diretamente ho povu ki’ik sira iha baze ne’ebá. Ministériu ne’e ba ko’alia ho povu agrikultór sira, halo serimónia fahe tratór, esplika moras ai-han nian la’ós ho dalen Portugés . Karik ministériu uza de’it dalen Portugés , fiar de’it ba katak agrikultór sira sei lakohi rona tanba  sira la hatene. Povu agrikultór sira prefere ko’alia dalen Tetun ka sira nia dialetu rasik no presiza liu ai-han duke soe tempu ba rona fali ema balun ko’alia dalen ida ne’ebé sira la hatene no la fó benefísiu ba sira nia moris loron-loron.

Iha Ministériu Defeza no Seguransa ninia nesesidade ba dalen Portugés  kala iha de’it komunikasaun iha leten aas ba, la’ós ho elementu hirak iha kraik. Maioria funsionáriu públiku iha ministériu ne’e, membru F-FDTL no PNTL mesak ema Timor oan ne’ebé domina de’it dalen Tetun, dalen Indonézia no sira nia dialetu rasik. Nune’e mós sira nia serbisu ne’ebé diretamente atu fó seguransa, mantein lei no orden iha baze, hasoru populasaun no joven sira. Entaun dalen ne’ebé efetivu liu mak dalen Tetun la’ós dalen Portugés .

Iha Ministériu Solidariedade Sosiál, ninia serbisu loron-loron mak haree oinsá atu bele atende nesesidade sosiál ema nian hanesan katuas, ferik, defisiente, veteranu, konflitu sosiál iha baze no hatán ba dezastre hirak ne’ebé afeta moris ema nian. Ministériu ne’e hasoru ema barak ne’ebé mai hosi dialetu no karakter oin-oin. Imajina to’ok karik Ita la ko’alia dalen Tetun no obriga ko’alia dalen Portugés , saida mak sei akontese iha ministériu ne’e? Funsionáriu sira iha ne’ebá sei halai hotu no dada kalsa la biban.

Iha Ministériu Negósiu Estranjeiru, tanba sai hanesan Ita nia lalenok ba rai-li’ur, nia knaar mak halo kooperasaun ho nasaun seluk. Ninia serbisu loron-loron la’ós de’it hasoru país CPLP sira ne’ebé iha de’it embaixada ida rua iha Timor-Leste. Ministériu ne’e hasoru liu país ka nasaun hirak ne’ebé uza ka ko’alia dalen Internasionál hanesan Inglés. Nasaun hirak ne’e la’ós de’it Amérika, Australia, ka Nova Zelándia, maibé mós ho nasaun hirak Singapura, Japaun, Koreia, Indonézia, nst. Interesante uitoan tanba alein dalen Portugés no Inglés, maioria ema ne’ebé serbisu iha ministériu ne’e mesak Timor oan joven hirak ne’ebé ko’alia mós dalen Tetun iha sira nia konversa loron-loron nian. Bele dehan katak ministériu ida ne’e uza dalen tolu ka haat iha ne’ebá hanesan “nasi campur”.

Iha fali Ministériu Edukasaun hatudu dezastre boot ida. Profesór no Alunus sira hotu hatene no ko’alia de’it dalen Tetun no karik dialetu ruma. Sira la hanorin uza dalen ne’ebé mak sira hatene, pelu kontráriu, ministériu ne’e liu hosi ninia polítika tenta hodi obriga no impoin dalen Portugés iha komunikasaun no prosesu aprendizajen iha eskola. Iha esperiénsia ida mosu iha tinan kala lima liu ba, kala ema haluhan tiha ona. Iha serimónia ida iha Palasu Governu, kala kona-ba loron edukasaun nian. Alunu oan sira mesak labarik ki’ik de’it mai hosi eskola hirak iha Dili partisipa iha serimónia ida ne’e. Buat ida mak ha’u la kompriende mak Ministru Edukasaun iha nia diskursu durante kuaze minutu 15 ko’alia de’it ho dalen Portugés. Ita la hatene karik labarik ka Alunus hirak ne’e kompriende ka entende saida mak sira nia Ministru ne’e ko’alia. Karik lae, kala Maromak no Matebian sira iha leten aas ba mak entende mensajen hosi ministru ne’e. Karik nune’e entaun Ita nia oan sira ne’e kala kolen no terus hodi hamriik iha loron manas nia okos, kosar metan sulin saugati de’it, sira mak terus no sai vítima hela de’it.........

b. Investimentu ba dalen Portugés  iha administrasaun públiku: gasta osan barak, la iha pretensa (ownership), benefísiu ki’ik, no hamosu de’it problema. 

Hahú hosi ukun rasik-an to’o ohin loron Governu Timor-Leste, Portugal no Brazil halo investimentu boot, gasta osan barak ba polítika “Portugenizasaun” iha Timor-Leste liu-liu iha administrasaun públiku. Governu hirak ne’e gasta osan barak hodi selu profesór Portugés  no Brazil sira mai hanorin profesór Timor oan sira hodi hanorin ho dalen Portugés  iha prosesu aprendizajen ka eskolár nian, fó kursu dalen Portugés  bar-barak, sosa livru rihun ba rihun, haruka estudante barak ba rai hirak ne’e. Nune’e mós selu asesór ka konsultór barak ho saláriu aas hanesan foho Ramelau hodi hakerek lei no regulamentu, no produz dokumentu barak ho dalen Portugés. Maibé iha sorin seluk, funsionáriu públiku hirak ne’ebé atu implementa lei hirak ne’e la hatene dalen Portugés. Tanba la hatene Portugés, karik hatene mós kala uitoan de’it, la fó benefísiu ba sira nia moris loron-loron nian, entaun sira haree prosesu dezenvolvimentu ida ne’e liu-liu ba dalen Portugés  la’ós sira nian, sira la sente pertense, la iha ownership ka rasa memiliki ba dalen Portugés  ne’e. Ikus mai Ita gasta osan barak hodi halo investimentu ida ne’e envezde fó benefísiu ba ema Timor oan sira lae, sai fali hanesan projetu ka kampu serbisu no lukru boot ba ema hirak ne’ebé mai halo serbisu hirak temi iha leten. Ba administrasaun públiku ida ne’e klaru la efikás, la efisiente no sustentavel. Ita bele hakilar to’o Ita nia kakorok talin maran, impoin nafatin, no halo reforma dala atus ida maibé bainhira reforma ne’e la halo ba nia hun no abut hanesan problema dalen ne’e, administrasaun públiku karik la la’o iha fatin, la’o ba oin duni maibé la’o hanesan manu moras, ka la’o hanesan ema aleijadu ida, la’o ho neineik tebes.

Haree hosi mapa uza dalen iha ministériu hirak ne’e hatudu momoos mai Ita buat hirak tuir mai ne’e:
-
Dahuluk, nesesidade ba dalen Portugés ne’e iha nivel leten de’it. Ida ne’e mós la’ós hotu. Ita nia ministru barak mak la ko’alia Portugés hanesan sira ko’alia dalen Tetun. Kala Diretór ida ka rua no grupu elite ka grupu ki’ik oan ida mak ko’alia dalen Portugés ne’e iha sira nia konversa loron-loron hosi kantór to’o ba sira nia toba fatin.

Daruak, uza dalen Portugés iha administrasaun públiku la efetivu tanba funsaun hosi ministériu sira no funsionáriu públiku sira la’ós atu atende no responde ba nesesidade ema iha nivel leten maibé importante liu atu serbí ba povu ka komunidade ho joven sira iha terenu ne’ebé ko’alia dalen Tetun.

Datoluk, karik funsionáriu sira la’ós lakohi ka rejeita atu aprende dalen Portugés. Ida ne’e hanesan valor adisional (value added, nilai tanba h) ida hodi enrikese, hadi’a ka hasa’e sira nia kapasidade no koñesimentu di’ak liu tan. Hatene dalen barak liu ne’e di’ak liu tan. Maibé problema mak ne’e sira la ko’alia dalen Portugés ne’e iha sira nia moris loron-loron nian. Sira la haree dalen Portugés ne’e hanesan prioridade no nesesidade ida ne’ebé urjente. Sira kontinua ko’alia dalen Tetun tanba  ida ne’e mak sira nia dalen rasik, dalen ida ne’ebé bele fasilita sira nia komunikasaun loron-loron nian hosi leten ba kraik (vertikál) no hosi sorin ida ba sorin seluk (horizontal), kria armonia, pás no unidade nasionál.

II.                                           DALAN SAI BA FUTURU

Saida mak Ita tenke halo hodi halo funsionamentu administrasaun públiku efetivu liu? Alende buat hirak ne’ebé Governu halo hela liu hosi reforma administrativa, karik importante atu haree mós kestaun dalen ne’e. Hakerek na’in hakarak propoin buat hirak hanesan tuir main ne’e:

1. Konsidera no tane dalen Tetun aas liu dalen sira seluk

Hosi esperiénsia hirak temi iha leten Ita haree ona katak maski dalen Tetun ne’e dalen Ita ema Timor oan nian, Ita Timor oan tomak loron-loron ko’alia hela dalen Tetun ne’e maibé ladún hetan atensaun di’ak atu oinsá dezenvolve dalen Tetun ne’e ba oin. Ita nia dalen Tetun, karik hanesan labarik-oan ida, ninia Inan ho Aman sira husik hela oan ida ne’e la’o mesak-mesak, buka ai-han mesak-mesak no moris mesak-mesak de’it. Ita fó importánsia no atensaun liu ba Ita nia oan mane hakiak Portugés ne’e duke Ita nia oan mane Tetun rasik. Dalen Tetun ohin loron nia valor mihis ona, la hanesan ona uluk bainhira Ita uza lia fuan Maubere hodi luta hetan ukun rasik-an. Ita haree iha intensaun atu dudu sees tiha dalen Tetun, halo Tetun sai marjinalizadu, sai dalen segundu lugar iha nia uma rasik.

Ita mós rona iha opiniaun balun dehan katak husik-ba dalen hanesan Portugés , Inglés, Indonesia no Tetun la’o daudaun ba no karik bele sai dalen ofisial hotu, to’o tinan 10 ka 20 oin mai mak Ita haree, dalen ida ne’ebé mak ema barak sei uza liu, Ita bele hili dalen rua sai hanesan Ita ninia dalen ofisial. Opiniaun ida ne’e kala los duni bainhira hanesan opiniaun hela de’it. Ha’u ta’uk mak sai hanesan kortina de’it tanba  iha kotuk ne’ebá realidade hatudu buat seluk ida. Sasukat ne’ebé Ita bele haree hanesan esforsu intensivu no progresivu tebes hosi Governu Timor-Leste no nia maun boot rua Portugal no Brazil hodi promove dalen Portugés  iha prosesu edukasaun iha Timor-Leste, loke kursu barak ba dalen Portugés , hakerek lei no regulamentu sira iha Portugés  de’it. Iha administrasaun públiku iha de’it kursu ba dalen Portugés  no Inglés, enkuantu kursu ba dalen Tetun bele dehan la iha liu, zero kortadu, nada. Ita haree mós katak ohin loron dalen Indonézia komesa neineik-neineik lakon ona hosi Ita nia komunikasaun ka konversa loron-loron nian. Dalen Tetun, hanesan dehan tiha ona iha leten moris ninian mesak, la iha atensaun no karik neineik-neineik sei sai krekas no mate tiha. Kala sei moris naruk mak dalen Portugés no dalen Inglés. Dalen Portugés  tanba  iha meius barak, iha atensaun maka’as, hetan prioridade hodi espande nafatin ba oin no ikus mai sai predator hodi hamate fali dalen Tetun.

Ita hahú halo dezenvolvimentu durante ukun rasik-an nia laran la’ós ho liman mamuk. Ita iha dalen Tetun Terik, Tetun Prasa, no agora iha ona dalen Tetun Padronizada ne’ebé empresta ka uza termu barak mai hosi dalen Portugés. Ita uza hela dalen hirak ne’e iha Ita nia moris loron-loron. La’ós de’it Portugés , Ita mós iha dialetu barak ne’ebé bele hariku ka enrikese dalen Tetun ne’e. Ita hatene katak Governu fó ona mandatu ba Instituto Nacional da Linguistica (INL) UNTL atu dezenvolve Tetun ne’e. INL produz ona “Hakerek Tetun tuir Banati, Kursu Ortografia Padronizada” nian, to’o ona edisaun daruak, no mós disionáriu balun. Maibé to’o ohin loron Ita la hatene loos to’o iha ne’ebé ema Timor oan sira uza Tetun Padronizada ida ne’e. Tanba ne’e karik ha’u bele sujere hanesan ne’e:

 Dahuluk, presiza polítika ida firmi no klaru hosi Governu atu tau dalen Tetun iha fatin aas liu, tanba  ida ne’e dalen ema Timor-Leste ninian rasik.

Daruak, importante atu fó apoiu maka’as liu tan ba INL hodi kontinua dezenvolve dalen Tetun ne’e no sosializa liu hosi formasaun ba funsionáriu sira.

Datoluk, INL tenke kolabora ho Igreja nune’e mós ho entidade hotu-hotu ne’ebé halo ona esforsu dezenvolve dalen Tetun hodi nune’e bele hadi’a no hariku tan dalen ida ne’e. Importante mak ne’e hamosu dalen Tetun ne’ebé fasil ba Ita atu uza, lalika hamosu fali ho ninian sinál sira hanesan sisidila, til, no pontu agudu, nst. INL hatene liu buat ne’e. Karik iha deferénsia balun kona-ba dalen Tetun ne’e ida ne’e razaun tékniku no tenke rezolve ho didi’ak, la’ós hatudu ida-idak nia gensi to’o ikus mai sai fali barreira hodi impede dezenvolvimentu dalen Tetun ne’ebé iha impaktu ba serbisu loron-loron nian iha administrasaun públiku.

Dahaat, ministériu sira tenke hakerek sira nia lei, norma organizasaun no prosedimentu hotu-hotu iha dalen Tetun. Nune’e mós halo karta korrespondénsia vertikál no horizontal ho dalen Tetun.

Dalimak, Ministériu hotu-hotu tenke harii ekipa ki’ik ida hodi dezenvolve dalen Tetun tuir termu hirak ne’ebé relasiona ho serbisu tékniku ministériu nian. Dalen Tetun iha komunikasaun jerál bele hanesan maibé liga ona ba ministériu sira bele la hanesan tanba  iha termu tékniku barak mak la hanesan. Ministériu Justisa presiza iha dalen Tetun Jurídiku ida ba setór justisa. Ministériu Agrikultura iha termu barak kona-ba ai-han nian. Nune’e mós ministériu sira seluk. Karik termu balu la eziste iha dalen Tetun, Ita bele uza termu balu mai hosi Ita nia dialetu ka hosi Portugés  ne’e rasik. Karik prosesu fó kaben ka halo mistura ba dalen Tetun ho Portugés  ne’e la’o di’ak, loron ida Ita sei haree, hanesan ema ida karik, dalen Tetun ne’e mak isin no dalen Portugés  ne’e mak klamar, tanba  bainhira ema ko’alia dalen Tetun Ita sei rona termu barak hosi dalen Portugés . Portugal ho nia dalen Portugés bele hela dook ba maibé reflete iha dalen Tetun ne’ebé ko’alia iha Timor-Leste. Maibé dala ida tan, dalen Portugés hanesan Portugal nia identidade, la’ós Timor-Leste ninia identidade, dalen Portugés nia valor aas iha Portugal ne’ebá, la’ós iha Timor-Leste. Iha Timor-Leste dalen Tetun mak iha valor aas liu tanba util tebes (sangat berguna) ba ema Timor-Leste nia vida moris loron-loron nian.

2. Tradús Dokumentu Legal Hot-hotu Hosi Dalen Portugés ba Dalen Tetun

Ita haree katak to’o ohin loron Ita nia administrasaun públiku sei dauk dezempeña nia funsaun ho di’ak tanba  la’ós de’it fatór falta ba koñesimentu polítika, jestaun, no administrasaun, maibé mós fatór dalen. Problema ida ne’e la’ós mesak mosu de’it. Ita haree hahú kedas hosi leten to’o mai kraik.

Dahuluk, membru Parlamentu Nasionál sira ne’ebé oras ne’e maioria la’ós mai hosi background Portugés  sente difisil atu kompriende no bele halo debate kle’an ba konteúdu lei hirak ne’ebá tanba  hakerek iha dalen Portugés.

Daruak, membru governu liu-liu jerasaun foun sira mós hasoru difikuldade bainhira halo debate kona-ba ezbosu lei ruma, alende tanba  termu tékniku sira maibé mós tanba  hakerek ho dalen Portugés.

Datoluk, rezultadu hosi pontu rua iha leten mak ohin loron Ita haree katak dokumentu legal hotu hanesan Dekretu Lei, Lei Orgánika, Diploma Ministerial, Rezolusaun hosi Konsellu Ministru, no Jornál da República, maioria hakerek iha dalen Portugés.

Dahaat, administrasaun públika hanesan implementador ba desizaun polítika hira ne’e mós hanesan. Alein ba dokumentu legal hirak temi iha leten, hahú hosi Ita ukun rasik-an to’o ohin loron administrasaun produz dokumentu hanesan relatóriu, “survey”, “assessment” rihun ba rihun ho dalen Portugés  no Inglés. Dokumentu projetu no dokumentu kontratu ne’ebé mahar tebes, no termu referénsia ka job description, to’o karta korrespondénsia sira mós kuaze iha dalen Portugés no dalen Inglés hotu. Karta ida ne’ebé karik hakerek iha dalen Tetun bele finaliza iha tempu badak, maibé tanba tenke tradús fali ba Portugés , tenke hein to’o fali ba loron ida ka rua, depende ba iha ema ruma atu tradús ka lae. Komesa hosi diretór jerál, diretór sira, sá tan sira iha kraik liu maioria la hatene dalen hirak ne’e. Tanba ne’e sira la komprende ho didi’ak no ikus mai la konsege atu elabora no follow up ba sira nia serbisu loron-loron. Ita tenta duni hodi halo tradusaun ba dalen Tetun maibé limitadu tebes. Ita gasta osan barak maibé nia rezultadu mak ne’e dokumentu hirak ne’e tau hela de’it iha armáriu ka gaveta nia laran, se mak atu lee se ema ne’e la kompriende ka entende saida mak hakerek iha dokumentu hirak ne’e.

Relatóriu Estadu Nasaun 2008 sita katak polítika hili dalen barak iha governu hamosu naha ka kustu ne’ebé todan ba Orsamentu Estadu nian no Governu tenke responsabiliza ba kustu ida ne’e. Iha kustu barak sei presiza atu implementa polítika ida ne’e. Kustu hirak ne’e asosiadu ho tradusaun (11 cents kada liafuan ida) ba kualidade tékniku tradusaun profisionál nian, no interpretasaun ho kustu dollar 40-60 oras ida. Iha mós kustu seluk hanesan tempu no osan hodi aprende dalen seluk, redusaun ba produtividade tanba uza dalen ofisial rua ne’e (ezemplu: la entende hanesan, atraza no lori tempu, hadi’a fali tradusaun ne’ebé la di’ak, funsionáriu ne’ebé la iha serbisu fatin tanba tuir kursu dalen nian, nst). Maski gasta osan barak hodi halo tradusaun ba dalen hirak ne’e maibé ninia kustu total to’o ohin loron Ita la hatene loloos. Ida ne’e tanba dokumentu hirak ne’e balun la konsege tradús, no nafatin disponivel de’it iha dalen ne’ebé insensivel ba ema Timor oan inklui funsionáriu públiku sira. Ezemplu di’ak ida mak talvez hanesan dokumentu legal Jornál da Repúblika. Tuir lei Jornál ne’e tenke públika mós iha dalen Tetun, maibé to’o ohin loron iha nafatin dalen Portugés  (the political choice of multidalenlism in government imposes real operating costs, which have yet to be responsibly borne by the state budget. In the meantime, there are many kinds of costs relating to the language policy. There are costs associated with translation (currently as high as 11 cents per word for professional quality technical translation) and interpretation ($40-$60 per hour). There are also the costs (both in time and money) of learning languages, the reduction in productivity associated with the use of two official languages (for example, misunderstandings, delays, re-working of bad translations, staff out of the office attending language courses, etc). Total language support costs are not accurately known, partly because documents often fail to get translated and remain available only in a language that is inaccessible to most East Timorese, including public servants. The most poignant example is perhaps the legal gazette, Journal da República. By law it is supposed to be published in Tetum as well as Portugés e, but has only ever appeared in Portuguese).

Buat hirak ne’e tau hamutuk mak halo serbisu administrasaun públiku la’o la efisiente no neineik tebes. Tanba ne’e tenke iha polítika ida klaru hodi tradús hotu dokumentu hirak ne’e ba dalen Tetun. Ministériu ida tenke tau orsamentu natoon ka sufisiente ba nesesidade tradusaun ne’e. Di’ak liu Ita gasta osan barak hodi halo ema hatene no bele fasilita serbisu la’o ho di’ak, duke lakon osan barak maibé nia rezultadu ki’ik tebes, ema seluk mak aproveita másimu, no aat liu bainhira hamosu tan konfuzaun no problema ba Ita.

3. Ko’alia dalen Tetun iha enkontru ka eventu hotu-hotu ne’ebé halo iha rai laran

Iha reuniaun formal bai-bain ka reuniaun ho parseiru ba dezenvolvimentu dala ruma Ita haree ema Timor oan tenta ko’alia ho dalen Inglés, ida-rua obriga aan hodi tenta ko’alia ho Portugés maibé hanesan foin aprende ko’alia, hakarak hatudu katak nia mós bele. Tanba  foin aprende nia la konsege espresa nia hanoin ho klaru, no dala ruma hamosu tan konfuzaun. Pelu kontráriu, malae balun tenta ko’alia fali ho Tetun, no sira ko’alia Tetun ne’ebé furak tebes. Durante ne’e Ita tenta utiliza tradusaun no interpretasaun hodi fasilita prosesu komunikasaun hirak ne’e. Ita haree iha duni vantajen balu maibé dala barak mós hamosu de’it konfuzaun tanba  tradusaun no interpretasaun mós la konsege tranzmite lia menon ka mensajen ho klaru.

Atu bele uniformiza utilizasaun dalen Tetun ne’e iha komunikasaun formal administrasaun públiku, karik tenke iha konsensu ida katak iha reuniaun ne’ebé de’it ne’ebé halo iha rai laran, Timoroan, Governante, Polítiku na’in, no funsionáriu públiku sira tenke ko’alia de’it dalen Tetun. Eseptu (kecuali) ema estranjeiru sira ne’ebé la hatene ko’alia Tetun, sira bele ko’alia iha dalen Portugés  ka Inglés. Ida ne’e hanesan meius ida atu promove Ita nia dalen Tetun ne’e. Ida ne’e mak sei hatudu duni katak Ita iha identidade nasionál ida no Ita orgullu ho Ita nia identidade ne’e.

4. Habelar ka sosializa lei hirak ne’ebé vigora iha Timor-Leste ba komunidade baze ho dalen Tetun

Hanesan dehan tiha ona katak Governu produz ona dokumentu rihun ba rihun, lei no regulamentu oin-oin. Maibé to’o ohin loron Ita nia povu liu-liu joven sira la asesu ba, no la hatene lei ka regulamentu hirak ne’e. Ezemplu mak ohin temi tiha ona iha leten katak Jornál da Repúblika iha de’it dalen Portugés. Tanba ne’e mak to’o ohin loron administrasaun públiku seidauk konsege sosializa no tranzmite ho efetivu lei hirak ne’e ba povu tomak liu-liu ba joven sira. Dala barak bainhira populasaun liu-liu ka joven sira halo problema ne’ebé ikus mai dehan kontra lei ida ne’e no lei ida ne’ebá. Ida ne’e la’ós kulpa sira nian, ida ne’e la’ós tanba sira la kumpre ka la ta’uk lei, maibé tanba de’it iha sira nia moris loron-loron la rona no la koñese lei ka regulamentu hirak ne’ebé vigor tiha ona. Tanba ne’e ikus mai sira mós la sente prosesu ida ne’e hanesan sira nian duni, sira hanoin ida ne’e ema seluk nian. Prosesu ida ne’e halo sira sai fali “ema seluk” iha sira ninia rai laran rasik. Ida ne’e hanesan dezafiu boot ba administrasaun públiku. Tanba ne’e administrasaun públiku liu hosi ministériu ida-idak atu halo esforsu maka’as, buka meius oin-oin atu bele promove dalen Tetun, la’ós halo de’it tradusaun depois nonok tiha, maibé mós tenke lori tradusaun lei hirak ne’e besik ba povu. Povu no joven sira tenke hatene dezenvolvimentu no mudansa iha rai ne’e loron ba loron. Atu nune’e sira mós bele muda sira nia aan no mentalidade atu ajusta ba mudansa ne’ebé governu halo. Se Ita la halo nune’e, Ita bele dehan karik la’ós langkah mundur maibé halo Ita nia prosesu dezenvolvimentu nasionál la’o neineik tebes.

5. Promove mós dalen Inglés

Ita bele buka razaun oin-oin hodi defende dalen Portugés, dalen rai seluk ida hodi sai fali hanesan Ita nia dalen ofisial. Maibé Ita mós tenke fleksivel hodi simu mós dalen seluk hanesan dalen Inglés. Jeografikamente Ita hela besik liu ba nasaun hirak ne’ebé la’ós ko’alia dalen Portugés . Ita besik liu ba Australia, nasaun ida ne’ebé ko’alia dalen Inglés. Ita mós besik ba nasaun hira ne’ebé iha sira nia dalen ofisial seluk-seluk maibé uza dalen Inglés iha sira nia komunikasaun ho Ita. Dalen Inglés dalen mundiál, bainhira hatene dalen Inglés Ita bele iha asesu ba nasaun sira seluk fasil liu duke uza dalen seluk. Benefísiu saida maka Ita hetan hosi dalen Inglés?

Dahuluk, Tinan ba tinan Ita hetan bolsu estudu barak hosi Governu Australia, Nova Zelándia, no Estadu sira seluk ne’ebé dalen ofisial la’ós Inglés maibé fó kursu ho dalen Inglés hanesan Japaun, Noruega, nst.

Daruak, funsionáriu barak mak ba tuir formasaun iha rai-li’ur, porezemplu, Japaun. Japaun ninia dalen ofisial la’ós Inglés maibé halo formasaun ho dalen Inglés.

Datoluk, Timoroan barak mak oras ne’e buka moris ka hela iha Inglaterra, Irlanda no Australia. Nasaun hirak ne’e ninia dalen mak Inglés no mesak riku kompara ho nasaun sira CPLP ne’ebé ninian membru balu sei ki’ak hela.

Dahaat, Iha Timor-Leste laran rasik kompara embaixada hirak ne’ebé fó serbisu barak liu maka embaixada hirak ne’ebé uza dalen Inglés iha sira nia komunikasaun loron-loron. Embaixada hirak ne’e iha projetu barak tebes, sira la husu Timor oan sira atu ko’alia sira nia dalen rasik maibé basta hatene dalen Inglés ema ne’e bele serbisu daudaun ona. Sura to’ok membru CPLP sira mak loke ona sira nia embaixada iha Timor-Leste? Sira nia projetu hira mak loke iha Timor-Leste hodi fó netik serbisu ba Timor oan sira?

Dalimak, iha futuru, bainhira Timor-Leste ofisialmente sai ona hanesan membru ASEAN, Timor-Leste sei partisipa iha reuniaun atus-ba-atus kada tinan ho membru ASEAN sira seluk. ASEAN nia dalen ofisial mak Inglés. Ita seidauk sura tan Ita nia partisipasaun iha programa no atividade ho Forum Pasífiku Súl no nasaun sira seluk. Ida ne’e hatudu katak Ita ninia nesesidade ba dalen Inglés aumenta ba beibeik hosi tempu ba tempu kompara ho dalen Portugés.

Tanba nasionalizmu aas tebes hodi gabasola aan ho dalen Tetun, no adota Portugés hodi hametin relasaun ho maun boot Portugal, Ita mós tenke haree didi’ak konsekuénsia iha futuru. Karik Ita tenke aprende hosi esperiénsia Malázia ninian ne’ebé iha tinan 2002 halo mudansa boot hodi truka dalen ofisial Malaiu ba segundu lugar no adota dalen Inglés hodi sai hanesan sira ninian dalen ofisial no dalen edukasaun nian. Sira produz ema intelektuál barak ho kualidade di’ak hanesan enjeñeiru, doutór barak, nst maibé labele kompete iha nivel internasionál tanba la domina dalen Inglés. Eis Primeiru Ministru Malázia, Tun Dr. Mahathir Mohammad iha biban ida hateten nune’e (mais ou menus nia tradusaun hanesan ne’e): Ita tenke muda aan hosi forma nasionalista ida estremu liu ne’ebé konsentra aan bazeia de’it ba nasionalista dalen nian, la’ós nasionalista koñesimentu nian, la’ós nasionalista ne’ebé orientasaun ba dezenvolvimentu. Ha’u sente katak Ita nia orientasaun tenke hanesan nasionalista dezenvolvimentu nian. Ita hakarak Ita nia povu bele hetan susesu, bele hamriik aas, bele hetan respeitu hosi ema seluk iha mundu rai klaran. La’ós povu ne’ebé la iha koñesimentu kona-ba siénsia no teknolojia, kiak tebes, atrazadu hela, serbisu hodi serbí ba ema seluk. Bainhira Ita la iha koñesimentu, Ita sei sai atan, sai servente ba ema ne’ebé iha koñesimentu (We need to move from the extreme form of nationalism which concentrates on being a language nationalist only, not knowledge nationalist, not a development oriented nationalist. I feel that we should be a development oriented nationalist. We want our people to succeed, to be able to stand tall, to be respected by the rest of the world. Not to be people with no knowledge of science and technology, very poor, very backwards, working as a servant to other people. If we have no knowledge we will be servants to those with knowledge).

Ita mós bele aprende hosi esperiénsia Mosambike ne’ebé ohin loron hola parte hotu membru hosi Commonwealth Countries, rai hirak ne’ebé sira ninia dalen ofisial Inglés maski ninia dalen ofisial Portugés. Tama iha grupu ida ne’e fó benefísiu boot tebes ba Mosambike hodi bele hetan asesu fasil ba paizes hirak ne’e hosi aspetu ekonomia, edukasaun no siénsia teknolojia. Nune’e mós Guine-Conacri husu atu tama iha CPLP maibé ninia dalen ofisial Fransés ho razaun besik ba paiz afrikanu hirak ne’ebé ko’alia dalen Portugés.

Tuir mai ha’u sita hosi hakerek na’in ida naran Ricardo Schutz liu hosi ninia artigu ho títulu “O Inglés como lingua Internacional” ne’ebé hateten hanesan ne’e: Ohin loron nesesidade ba buka informasaun no komunikasaun global promove tiha dalen Inglés sai hanesan dalen ida ne’ebé ba de’it ema Amérika, Inglaterra, Irlanda, Australia, Nova Zelándia, Kanadá, Karribea, no Áfrika parte Súl, maibé mós hanesan dalen internasionál. Iha sorin ida, dalen Portugés ema ko’alia iha paiz na’in 8 ho ema serka de millaun 195, iha sorin seluk dalen Inglés sai hanesan dalen nativa ba ema besik millaun 400 no sai ona hanesan dalen franka, dalen Latina ba mundu modernu, “Ema ko’alia dalen Inglés iha kontinente hotu-hotu ho aprosimadamente ema millaun 800”. «Today's search for information and need for global communication have already promoted English from being the language of the American, the British, the Irish, the Australian, the New Zealand, the Canadian, the Caribbean, and the South African peoples to being the international language. While Portugés e is spoken in 4 countries by approximately 195 million people, English is spoken as a native language by nearly four hundred million people and has become a dalen franca, the Latin of the modern world, "spoken in every continent by approximately eight hundred million people" (Todd iv)».


Nune’e mós, estimativamente 75% komunikasaun hotu-hotu iha eskrita (tertulis), 80% informasaun hotu-hotu iha komputadór iha mundu, no 90% konteúdu internet iha dalen Inglés. Tanba nia papél hanesan dalen mundiál, dalen Inglés sai hanesan instrumentu importante ba area akadémiku no profisionál. Ema iha mundu rai klaran rekoñese dalen Inglés hanesan dalen ne’ebé importante ba mobilidade komunidade internasionál atu aprende. Ida ne’e hanesan faktu ida ne’ebé sei la la’o fali ba kotuk. Dalen Inglés sai ona dalen ofisial ba negósiu no sientífiku mundu nian (In addition, it is estimated that 75 percent of all international communication in writing, 80 percent of all information in the world's computers, and 90 percent of Internet content are in English. In its role as a global language, English has become one of the most important academic and professional tools. The English language is recognized as undoubtedly the most important language for the increasingly mobile international community to learn. This is a fact that seems to be irreversible. English has become the official language of the business and scientific worlds). Figura hirak temi iha leten oras ne’e bele muda aan tiha ona sai boot liu tan.

6. Oinsá dalen Indonesia?

Dalen Indonézia iha Timor-Leste la’ós naranaran mosu de’it. Ida ne’e mós iha istória ida. Hanesan kolonialista Portugal ne’ebé lori dalen Portugés  mai Timor-Leste, Indonézia durante nia okupasaun dékada rua lori no kuda mós ninia dalen Indonézia iha Timor-Leste. Dalen Indonesia konsege espalla iha territóriu Timor-Leste nian tomak. Ho dalen Indonézia ne’e Indonezia konsege produz sarjana supermi rihun barak. Sarjana supermi hirak ne’e mak oras ne’e preense estrutura Governu no fatin balun la’ós Governu nian. Ohin loron istória muda aan ona. Indonezia sai ona maibé husik hela nia dalen Indonezia iha Timor-Leste, ne’ebé ohin loron sai hanesan simbólu de’it iha Ita nia Lei Inan. Tanba  maski Lei Inan rekuinese dalen Indonezia hanesan dalen serbisu nian, maibé iha administrasaun públiku komesa mihis ba dadaun ona. Maski nune’e Ita mós tenke hantena aan katak Indonesia viziñu ho Ita la’ós de’it fronteira rai maibé mós tasi. Ita nia nesesidade principal 9 ka “sembilan bahan pokok” mai hosi Indonezia, Ita nia estudante rihun barak mós oras ne’e dadaun kontinua hela sira nia estudu iha Indonezia ne’ebá. Ita dala ruma hakarak hatudu aan dehan Ita mós bele, maibé ipokratiku karik. Ita ko’alia garganta de’it, bainhira “supermi”, “mina goreng”, “masako” la iha, Ita nian oin hanesan leki. Ita bele hetan sasan hirak ne’e mai hosi fatin seluk, maibé ninia presu aas tebes. La’ós ema hotu bele tama iha supermerkadu hanesan Lita Store ka Leader. Maioria ema estranjeiru, grupu klase media ka “middle class” no elite sira mak ba kompras iha loza hirak ne’e.

Haree ba Ita nia situasaun no kondisaun ohin loron, Ita tenke hatene aan hodi mantein relasaun di’ak ho Indonézia liu hosi ninia dalen. Bainhira Ita hakarak sai ona amigu boot ho Portugal hodi adota ninia dalen (maski ema barak ka maioria la konkorda), Ita mós tenke hatudu buat hanesan ba Ita nia nasaun viziñu Indonesia. Hanesan Dr. Mahathir dehan iha leten, Ita labele iha de’it nasionalista ne’ebé halo Ita nia aan atu sai fali izoladu, la iha koñesimentu di’ak, no ikus mai sai fali atan ba ema seluk. Ida ne’e la’ós signifika Ita atu haluha Ita nia istória, Ita nia identidade. Bainhira Ita tama ona iha faze dezenvolvimentu, Ita tenke muda ona Ita nia mentalidade hodi loke aan ba Ita ninia viziñu hodi akompaña mudansa global nian, atu nune’e Ita bele ajusta Ita ninia aan ho mudansa hirak ne’e. Dalen hanesan meius atu bele lori Ita ba partisipa iha prosesu ida ne’e.

III.                                        LIA FUAN IKUS
Hosi diskusaun iha leten hatudu momoos katak iha administrasaun públiku, maioria funsionáriu públiku ko’alia de’it dalen Tetun, la’ós dalen Portugés. Tanba ne’e Ita nia administrasaun públiku sei la efetivu iha ninia prestasaun servisu hodi serbí povu bainhira uza fali dalen seluk hanesan dalen Portugés  ne’ebé maioria funsionáriu públiku no povu sira la hatene ko’alia. Dalen Tetun ba Administrasaun públiku importante tebes tanba la’ós de’it atu fasilita komunikasaun entre funsionáriu sira rasik, no entre sira ho povu, maibé mós hanesan identidade hodi hametin unidade administrasaun públiku rasik. Labele iha tan diskriminasaun ba dalen Tetun hodi impede partisipasaun povu nian iha prosesu dezenvolvimentu nasionál. Administrasaun públiku iha papél importante hanesan pioneiru, agent of change, no agent of transformation tenke iha koñesimentu luan no kle’an tan hodi domina mós dalen seluk hanesan dalen Inglés atu nune’e bele akompaña no adapta aan ba mudansa dezenvolvimentu ekonomia, edukasaun, no siénsia teknolojia. Administrasaun públiku ida ne’ebé iha kapasidade hanesan ne’e mak sei efetivu fasilita prosesu dezenvolvimentu nasionál hodi lori benefísiu ba povu ne’ebé nia serbí ba. Ida ne’e ma Ita hakarak.

)* Hakerek na’in hela iha Dili. Artigu ne'e hatún ona iha STL, Edisaun 26/03/2010

No comments: