)* Hosi A. S. Barreto (Red- Source: Forum Haksesuk)
Administrasaun públiku iha fatin
hotu-hotu ohin loron hetan kritika maka’as tanba hala’o ninia funsaun la ho efikás
no efisiente: gasta osan barak, prosedimentu oin-oin, atendementu ba nesesidade
povu nian liu hosi prosesu naruk, hakat liu meza barak, la’o neineik, hamosu korrupsaun,
la transparente no la iha responsabilidade. Nia rezultadu halo rekursu ne’ebé
disponivel loron ba loron menus ba beibeik maibé la fó benefísiu ba povu tomak.
Ida ne’e mak sai hanesan razaun prinsipál ba governu hotu-hotu hodi halo
reforma ba sira nia administrasaun públiku.
Administrasaun públiku Timor-Leste, hanesan mós sira seluk ohin loron tuir no tama ona iha trend no prosesu reforma nia laran. Hanesan estadu ne’ebé sei joven no frajil, foin sai hosi faze post konflitu hodi tama ba faze dezenvolvimentu nasionál, administrasaun públiku mós hasoru problema hanesan. Problema hirak ne’ebé administrasaun públiku enfrenta mak hanesan limitasaun kapasidade institusionál, rekursu umanu, infraestrutura, nst. Sadik ka dezafiu ba administrasaun públiku enorme ka boot tebes, no presiza tempu naruk ba reforma ida ne’e atu bele hetan susesu.
Administrasaun públiku Timor-Leste, hanesan mós sira seluk ohin loron tuir no tama ona iha trend no prosesu reforma nia laran. Hanesan estadu ne’ebé sei joven no frajil, foin sai hosi faze post konflitu hodi tama ba faze dezenvolvimentu nasionál, administrasaun públiku mós hasoru problema hanesan. Problema hirak ne’ebé administrasaun públiku enfrenta mak hanesan limitasaun kapasidade institusionál, rekursu umanu, infraestrutura, nst. Sadik ka dezafiu ba administrasaun públiku enorme ka boot tebes, no presiza tempu naruk ba reforma ida ne’e atu bele hetan susesu.
Sadik (dezafiu) jigante ida ba
administrasaun públiku Timor-Leste oras ne’e mak kestaun dalen. Bainhira
Timor-Leste ukun rasik-an iha tinan 2002, Timor-Leste adota sistema multi-linguístika:
dalen Tetun no Portugés sai hanesan dalen ofisial, dalen Inglés no dalen
(bahasa) Indonesia hanesan dalen serbisu nian. Maibé iha realidade
Governu fó liu importánsia no atensaun maka’as ba dalen Portugés no abandona
hela dalen Tetun no konsidera hanesan fali dalen ausiliár ba dalen Portugés.
Ohin loron ema barak ko’alia kona-ba
kestaun efetividade uza dalen Portugés hanesan Ita nia dalen ofisial. Hahú
kedas hosi inisiu tempu ukun rasik aan, liu hosi dokumentu rihun ba rihun ema
barak fó hanoin tiha ona ba Ita (Ita mós hatene tiha ona) katak
independentimente hosi nia vantajen polítika (hodi satisfás no fó benefísiu ba
ema seluk), adota dalen Portugés ne’e sei la reflete identidade
Timor-Leste nian no sai naha todan Estadu Timor-Leste liu-liu ba orsamentu
estadu, halo serbisu administrasaun públiku la efetivu, la’o neineik tebes, sai
barreira boot ne’ebé sei teri netik ka impede dalan ba ema barak liu-liu ba
joven sira atu kontribui ba dezenvolvimentu nasionál. Ida ne’e hanesan
momentum ka biban di’ak ida ba Ita hotu atu tenke fó atensaun ba asuntu ida
ne’e. Hakerek ida ne’e koko atu haree kle’an uitoan kestaun dalen ne’e no liga
ba efetividade administrasaun públika.
I.
FUNSAUN DALEN TETUN
a. Hanesan dalen komunikasaun
Timor-Leste hanesan sistema
sosio-kultural boot ida ne’ebé kompostu hosi komponente sira hanesan governu,
nasaun, territóriu, dalen, no populasaun. Komponente hirak ne’e iha sira ninia karakterístika
ida-idak. Governu maka Governu Timor-Leste ho nia símbolu Unidade,
Asaun no Progresu, Territóriu mak hosi fronteira ho
Indonesia iha parte oeste to Jaku iha parte leste, hosi Atauru to’o tasi mane
iha Suai ne’ebá. Populasaun mak ema Timor oan hirak ne’ebé hela iha parte
hotu-hotu iha territóriu Timor-Leste nian. Kona-ba Dalen mak dalen Tetun ida
ne’ebé moris duni iha Timor-Leste no ema barak ko’alia no komprende iha sira
ninia komunikasaun loron-loron nian. Portantu sistema temi iha leten mak bele
marka deferénsia entre nasaun ida ho nasaun seluk.
Ita iha Tetun Prasa no
Tetun Terik. Uma Kreda ka Igreja hahú promove Tetun Terik tinan
atus hirak liu ba to’o ohin loron. Tetun Prasa ne’ebé konsentra iha Dili, tanba
Dili hanesan kapitál, sentru
administrasaun, sentru negósiu, sentru ba edukasaun, ema hosi fatin hotu-hotu
mai serbisu, eskola, no buka moris iha Dili halo dalen Tetun popular tiha. Ikus
mai ema Timor-Leste uza dalen Tetun Terik no dalen Tetun Prasa ne’e kahur malu
iha sira nia komunikasaun loron-loron to’o ohin loron.
Funsaun dalen Tetun hori uluk kedas
naturalmente ema simu hanesan dalen ida ne’ebé bele sai ai-laletek (jembatan)
ba ema sira hosi dialetu oin-oin hodi ko’alia ba malu. Liu hosi dalen
Tetun ema Timor-Leste hosi dialetu oin-oin bele moris hamutuk, hatene ka
entende ba sira nia adat, sira nia hahalok no étika hanesan sosiedade ida.
Ema ida hosi parte dialetu Kemak (Atsabe) ba basar ka ba fa’an Tais iha
Lospalos, ema ne’e sei la ko’alia Kemak tanba ema Lospalos la hatene ko’alia Kemak. Ema
Lospalos nia dialetu mak Fataluku, Makalero, nst. Sira na’in rua tenke ko’alia
dalen Tetun hodi fasilita sira na’in rua nian negósiu. Mane ida hosi Baucau mai
hola feto iha Oecusse, sira sei uza de’it dalen Tetun (karik bahasa Indonesia)
iha sira nia komunikasaun no interasaun ba malu kona bá asuntu fetosaa-umane.
Nune’e mós ba dialetu sira seluk. Lalika ba dook, iha parte distritu Bobonaru
de’it, porezemplu, ema hosi dialetu Kemak (Marobo) bainhira ba basar iha
Lolotoe ne’ebé ko’alia dialetu Bunak, sira na’in rua ko’alia mak Dalen Tetun, la’ós
ko’alia dialetu idak-idak nian. Maibé iha realidade sira na’in rua sei viziñu
hela. Tanba ne’e, karik dalen Tetun ne’e
la eziste bele kria situasaun runguranga, dezorden ka kacau balau, dezarmonia
iha sosiedade nia laran.
Habadak de’it katak tempu la’o,
dalen Tetun ne’e mós loron-ba-loron loke aan ba beibeik no ikus mai sai hanesan
dalen ne’ebé kesi ema Timor-Leste husi dialetu oin-oin ne’e sai ida de’it, rai
ida de’it, unidade nasionál. Matenek na’in ida naran David Crystal iha
nia artigu ida husu hanesan ne’e: “Nusa mak dalen sai signifikante tebes
hanesan índise ba movimentu étniku ka nasionalizmu?" Nia hatán
hodi dehan a) dalen hanesan parte integral ne’ebé óbviu ba
komunidade sira nia moris, b) dalen hatudu ligasaun ho pasadu,
no c) dalen kesi hamutuk ema sira ko’alia dalen ne’e hodi
haketak sira hosi grupu seluk ne’ebé ko’alia dalen diferente.
Iha tinan 1974 Partidu Fretilín foti lia fuan “Maubere” hosi dialetu Mambae hodi hamosu sentimentu nasionalizmu ema Timor oan kontra Malae Mutin kolonialista Portugés no luta hasoru okupante ilegál Indonézia nian iha Timor-Leste. Maski ema balun la simu, maibé lia fuan ida ne’e ikus mai sai popular duni hanesan lia fuan iha dalen Tetun, ema la kestiona lia fuan ida ne’e mai hosi ne’ebé, ema barak (mai hosi dialetu oin-oin) ne’ebé luta ba ukun rasik-an sente orgullu tebes bainhira uza lia fuan Maubere, to’o barak fó sira nia vida terus no mate hodi defende lia fuan Maubere ne’e. Lia fuan Maubere idéntika ho ukun rasik-an. Imajina de’it to’ok ba, bainhira iha momentu ne’ebá mak Ita la iha dalen Tetun ne’e no uza de’it dalen Portugés no dialetu ida-idak nian, saida mak akontese? Karik difisil ba Ita atu ko’alia ba malu, konvense malu, hamutuk sai ida de’it hodi luta ba ukun rasik-an. Lia fuan seluk bele dehan katak uluk Ita buka malu, hasoru malu, tuur hamutuk hodi ko’alia, konvense malu, fiar ba malu hodi luta ba ukun rasik aan, hotu-hotu maioria uza lingua Tetun ho dialetu ne’ebé Ita idak-idak iha, la’ós ho dalen Portugés. Ida tan, uluk Ita hotu hakilar mate ka moris ukun rasik aan, la’ós mate ka moris luta ba dalen Portugés . Maski ohin loron Ita ladún rona ona ema ko’alia liafuan Maubere ne’e tanba mudansa tempu, vontade, interese, no estratéjia, maibé hosi aspetu istória no identidade, ninian valor sei la lakon, sai ona hanesan mós termu ida iha dalen Tetun, termu ida ne’ebé komún ba dialetu hotu-hotu iha Timor-Leste. Pontu importante hosi esperiénsia iha leten mak ne’e: dalen Tetun nia papél importante tebes hanesan meius komunikasaun ne’ebé efetivu hodi halo ema hotu hamutuk no realiza Ita mehi: ukun rasik aan.
Iha tinan 1974 Partidu Fretilín foti lia fuan “Maubere” hosi dialetu Mambae hodi hamosu sentimentu nasionalizmu ema Timor oan kontra Malae Mutin kolonialista Portugés no luta hasoru okupante ilegál Indonézia nian iha Timor-Leste. Maski ema balun la simu, maibé lia fuan ida ne’e ikus mai sai popular duni hanesan lia fuan iha dalen Tetun, ema la kestiona lia fuan ida ne’e mai hosi ne’ebé, ema barak (mai hosi dialetu oin-oin) ne’ebé luta ba ukun rasik-an sente orgullu tebes bainhira uza lia fuan Maubere, to’o barak fó sira nia vida terus no mate hodi defende lia fuan Maubere ne’e. Lia fuan Maubere idéntika ho ukun rasik-an. Imajina de’it to’ok ba, bainhira iha momentu ne’ebá mak Ita la iha dalen Tetun ne’e no uza de’it dalen Portugés no dialetu ida-idak nian, saida mak akontese? Karik difisil ba Ita atu ko’alia ba malu, konvense malu, hamutuk sai ida de’it hodi luta ba ukun rasik-an. Lia fuan seluk bele dehan katak uluk Ita buka malu, hasoru malu, tuur hamutuk hodi ko’alia, konvense malu, fiar ba malu hodi luta ba ukun rasik aan, hotu-hotu maioria uza lingua Tetun ho dialetu ne’ebé Ita idak-idak iha, la’ós ho dalen Portugés. Ida tan, uluk Ita hotu hakilar mate ka moris ukun rasik aan, la’ós mate ka moris luta ba dalen Portugés . Maski ohin loron Ita ladún rona ona ema ko’alia liafuan Maubere ne’e tanba mudansa tempu, vontade, interese, no estratéjia, maibé hosi aspetu istória no identidade, ninian valor sei la lakon, sai ona hanesan mós termu ida iha dalen Tetun, termu ida ne’ebé komún ba dialetu hotu-hotu iha Timor-Leste. Pontu importante hosi esperiénsia iha leten mak ne’e: dalen Tetun nia papél importante tebes hanesan meius komunikasaun ne’ebé efetivu hodi halo ema hotu hamutuk no realiza Ita mehi: ukun rasik aan.
b. Dalen Tetun hanesan Identidade
Nasionál
Hanesan dalen Nasionál, dalen Tetun
sai hanesan mós identidade nasionál Timor-Leste nian. Tanba sa Ita konsidera hanesan dalen ofisial, dalen nasionál,
no identidade nasionál? Razaun simples de’it, tanba iha valor ida. Valor ne’e mai hosi ne’ebé, mai
hosi istória naruk temi iha leten. Matenek na’in ida naran Ernst Moritz Arndt
hateten katak “la iha elementu ida ne’ebé iha valor aas liu duke dalen
ne’ebé nasaun ne’e iha”. Ernst hakarak fó hanoin ba Ita katak Ita nia
dalen Tetun ne’e iha valor aas tebes. Tanba ne’e bainhira Ita la konsidera
dalen Tetun ne’e signifika Ita hatún ninia valor. Ida ne’e bele sai hanesan moe
boot ida ba Ita bainhira Ita Timor oan rasik mak merendahkan fali Ita nia dalen
Tetun ne’e. Karik dalen Tetun la iha valor, Ita Timor oan hotu valor la iha,
identidade la iha. Tanba ne’e Ita Timor oan tomak tenke tau iha Ita nia kakutak
katak dalen Portugés ninia valor boot tebes iha nasaun Portugal no dalen Tetun
ninia valor boot no aas tebes iha nasaun Timor-Leste tanba dalen Tetun ne’e rai
Timor-Leste ne’e mak hahoris, dalen orijinál, indíjena no sai hanesan
identidade ne’ebé kesi metin unidade nasionál Timor-Leste nian. Matenek na’in
ida seluk ho naran Friedrich Schiller hatutan katak “dalen sai
hanesan lalenok nasaun ida nian. Bainhira Ita haree ka fihir aan iha lalenok
ne’e, lalatak ne’ebé mosu iha lalenok ne’e Ita nian oin rasik, Ita nia isin
rasik”. Lia fuan seluk bele dehan katak funsaun prinsipál seluk hosi
dalen mak atu hatudu Ita nia identidade, hateten ba ema seluk se mak Ita. Dala
ida tan matenek na’in ida ne’e hakarak fó hanoin ba Ita katak dalen reprezenta
Ita nian rai ka nasaun, Ita nian oin no Ita nia isin rasik. Pergunta mak ne’e, dalen
ida ne’ebé mak sai hanesan Ita nian oin no isin rasik? Dalen Portugés ka dalen
Tetun? Klaru dalen Tetun. Nu’udar Timor oan, oin aat no kór kulit
ne’ebé atu metan la metan, mutin la mutin, atu dehan aas maibé la aas hanesan
ha’u, la iha dúvida katak dalen Tetun hatudu ha’u mai hosi Timor-Leste, dalen
Tetun mak ha’u nia identidade, ha’u mak dalen Tetun, no dalen Tetun ne’e mak
ha’u rasik. Tanba dalen ida ne’e ha’u
rona kedas hosi ha’u nian Inan nia kabun laran, to’o boot ha’u ko’alia dalen
Tetun, ba eskola ko’alia dalen Tetun, halimar ho ha’u nia belun ka kolega sira
ko’alia dalen Tetun, ba serbisu ko’alia dalen Tetun, ba Uma Kreda
domingu-domingu rona Padre sira ko’alia dalen Tetun, nune’e mós to’o loron ida
ha’u mate mós mate ho dalen Tetun.
Bainhira ha’u ba rai-li’ur ka tasi balu, ha’u hasoru ema balun ne’ebé kór hanesan ha’u, ha’u hanoin ema hirak ne’e mai hosi Timor-Leste, maibé bainhira ha’u hakbesik ba sira, afinál sira la’ós ema Timor-Leste. Balun aprezenta sira ninia aan mai hosi Malázia ne’ebé ko’alia dalen Malaiu, balun mai hosi Vietnam ho sira ninian dalen ofisial Vietnam duni. “Sira” hatudu sira ninia identidade hanesan ema Malázia no Vietnam. “Ha’u” aprezenta aan mai hosi Timor-Leste no hateten ba sira katak ha’u nian dalen mak Tetun. Ami na’in hirak ne’e hatudu ami ninian identidade la hanesan. Ida ne’e mak Schiller hateten iha leten katak dalen hatudu Ita mai hosi ne’ebé, hatudu Ita nia aan no Ita ninia oin rasik.
Bainhira ha’u ba rai-li’ur ka tasi balu, ha’u hasoru ema balun ne’ebé kór hanesan ha’u, ha’u hanoin ema hirak ne’e mai hosi Timor-Leste, maibé bainhira ha’u hakbesik ba sira, afinál sira la’ós ema Timor-Leste. Balun aprezenta sira ninia aan mai hosi Malázia ne’ebé ko’alia dalen Malaiu, balun mai hosi Vietnam ho sira ninian dalen ofisial Vietnam duni. “Sira” hatudu sira ninia identidade hanesan ema Malázia no Vietnam. “Ha’u” aprezenta aan mai hosi Timor-Leste no hateten ba sira katak ha’u nian dalen mak Tetun. Ami na’in hirak ne’e hatudu ami ninian identidade la hanesan. Ida ne’e mak Schiller hateten iha leten katak dalen hatudu Ita mai hosi ne’ebé, hatudu Ita nia aan no Ita ninia oin rasik.
Ita tenke haree istória dalen Tetun
ne’e ho didi’ak, matan moos, neon moos, kakutak malirin atu nune’e bele fó
valor boot nafatin ba dalen Tetun ne’e iha prosesu dezenvolvimentu nasionál
Timor-Leste nian iha tempu prezente no futuru. Labele tau dalen Tetun iha Lei
Inan hanesan kuadru avizu eh “papan nama” de’it no uza razaun
oin-oin katak Ita nia dalen Tetun sei falta ida ne’e no sei falta ida ne’ebá
hodi nune’e bele justifika no foti fali valor dalen estranjeiru ida aas liu
fali Ita nia dalen Tetun ne’e rasik. Kacian delu... kacang lupa kulit.
II. DALEN TETUN IHA ADMINISTRASAUN
PUBLIKU
Administrasaun públiku hanesan sub-sistema hosi sistema polítika nasionál Timor-Leste nian simu dalen Tetun hanesan dalen administrasaun no identidade administrasaun públika. Esplikasaun tuir mai foka ba retratu ka mapa utilizasaun dalen Tetun iha administrasaun públiku kompara ho dalen Portugés, Inglés no Bahasa Indonesia, no to’o iha ne’ebé Estadu investe iha dalen Portugés kompara ho dalen Tetun rasik.
a.
Mapa Uza
dalen Tetun kompara ho dalen seluk iha Ministériu sira
Bainhira Ita sani (lee) dokumentu
hirak ne’ebé produz durante tinan 10 nia laran hahú hosi ukun rasik-an to’o ohin
loron, sempre temi iha dokumentu hirak ne’e nia laran katak dezafiu boot ne’ebé
administrasaun públiku sei hasoru mak problema dalen. Maioria ema Timor oan
ko’alia dalen Tetun maibé adota fali dalen Portugés hanesan dalen ofisial sai
hanesan barreira boot ba funsionamentu administrasaun públiku iha futuru.
Dalen Tetun maioria uza iha nivel
hotu-hotu, hosi nivel lideransa hanesan ministru sira ka grupu elite sira ki’ik
oan ida-rua iha leten ne’ebá tun to’o mai kraik ema bai-bain ka povu ki’ik
sira. Ministériu Justisa tenta fó liu prioridade ba dalen Portugés ho razaun tanba ninia natureza serbisu liga liu ba asuntu
legal nian. Maibé ida ne’e mós karik ladún la’ós tanba dalen Tetun mós tenke sai hanesan dalen judisiáriu
nian. Ezemplu mak iha Tribunal. Pratikamente uza dalen Portugés iha Tribunal la efetivu tanba kazu ne’ebé mak tama iha Tribunal involve
maioria ema ki’ik sira ne’ebé la hatene ko’alia dalen Portugés . Iha
difikuldade komunikasaun entre autór justisa no ema ne’ebé buka justisa. Ema
barak sai ona vítima, la’ós tanba la
simu desizaun Tribunal nian, maibé la entende didi’ak prosesu julgamentu ba
sira nia kazu. Ida ne’e la’ós ona justisa maibé injustisa. Tanba ne’e mak foin lalais ne’e hamosu kritika
maka’as hosi Ita nia Major Jenerál Taur Matan Ruak hodi dehan atu
lalika uza dalen Portugés iha setór
Justisa (Diáriu, 12 Marsu 2010). Ita apresia no agradese tebes Major Jenerál
Taur ninian hanoin di’ak ne’e, ne’ebé hatudu katak sei iha lideransa nasaun ida
mak ko’alia no kritika netik buat la los ida ne’e. Maibé nusa mak foin hasai
bainhira difikuldade ida ne’e mosu kleur tiha ona no sai hanesan buat dois ida
ne’ebé Ita horon kleur tiha ona. Lei Inan la hateten katak Ita tenke uza
de’it Portugés, maibé dalen Tetun mós.
Nune’e mós iha Ministériu Saúde,
karik ladún fó prioridade ba dalen Portugés tanba ninia kliente la’ós ema ida ka rua ne’ebé
ko’alia Portugés . Ema ne’ebé ba konsulta sira ninia moras iha hospital, klínika
maioria mesak ema Timor oan ne’ebé ko’alia dalen Tetun. Karik autór ka funsionáriu
saúde sira: doutór/a, enfermeiru/a, no parteira sira mak ko’alia de’it dalen Portugés
, Españól ka Portuñol, entaun pasiente sira ko’alia buat ida, doutór sira dehan
fali buat seluk. Komunikasaun ida ne’ebé konfuzu de’it ema, dada tempu naruk no
nia rezultadu ema mate daudauk ona. Karik mosu ona kazu désintendementu balun tanba
difikuldade ba dalen ne’e.
Iha Ministériu Agrikultura ninia natureza serbisu mós hanesan, la’ós hasoru ema grupu ki’ik ne’ebé ko’alia dalen Portugés no hein han de’it ne’e . Ministériu ne’e ninia knaar halo polítika ba produsaun ai-han no iha ligasaun diretamente ho povu ki’ik sira iha baze ne’ebá. Ministériu ne’e ba ko’alia ho povu agrikultór sira, halo serimónia fahe tratór, esplika moras ai-han nian la’ós ho dalen Portugés . Karik ministériu uza de’it dalen Portugés , fiar de’it ba katak agrikultór sira sei lakohi rona tanba sira la hatene. Povu agrikultór sira prefere ko’alia dalen Tetun ka sira nia dialetu rasik no presiza liu ai-han duke soe tempu ba rona fali ema balun ko’alia dalen ida ne’ebé sira la hatene no la fó benefísiu ba sira nia moris loron-loron.
Iha Ministériu Agrikultura ninia natureza serbisu mós hanesan, la’ós hasoru ema grupu ki’ik ne’ebé ko’alia dalen Portugés no hein han de’it ne’e . Ministériu ne’e ninia knaar halo polítika ba produsaun ai-han no iha ligasaun diretamente ho povu ki’ik sira iha baze ne’ebá. Ministériu ne’e ba ko’alia ho povu agrikultór sira, halo serimónia fahe tratór, esplika moras ai-han nian la’ós ho dalen Portugés . Karik ministériu uza de’it dalen Portugés , fiar de’it ba katak agrikultór sira sei lakohi rona tanba sira la hatene. Povu agrikultór sira prefere ko’alia dalen Tetun ka sira nia dialetu rasik no presiza liu ai-han duke soe tempu ba rona fali ema balun ko’alia dalen ida ne’ebé sira la hatene no la fó benefísiu ba sira nia moris loron-loron.
Iha Ministériu Defeza no Seguransa
ninia nesesidade ba dalen Portugés kala
iha de’it komunikasaun iha leten aas ba, la’ós ho elementu hirak iha kraik. Maioria
funsionáriu públiku iha ministériu ne’e, membru F-FDTL no PNTL mesak ema Timor
oan ne’ebé domina de’it dalen Tetun, dalen Indonézia no sira nia dialetu rasik.
Nune’e mós sira nia serbisu ne’ebé diretamente atu fó seguransa, mantein lei no
orden iha baze, hasoru populasaun no joven sira. Entaun dalen ne’ebé efetivu
liu mak dalen Tetun la’ós dalen Portugés .
Iha Ministériu Solidariedade Sosiál,
ninia serbisu loron-loron mak haree oinsá atu bele atende nesesidade sosiál ema
nian hanesan katuas, ferik, defisiente, veteranu, konflitu sosiál
iha baze no hatán ba dezastre hirak ne’ebé afeta moris ema nian. Ministériu
ne’e hasoru ema barak ne’ebé mai hosi dialetu no karakter oin-oin. Imajina
to’ok karik Ita la ko’alia dalen Tetun no obriga ko’alia dalen Portugés , saida
mak sei akontese iha ministériu ne’e? Funsionáriu sira iha ne’ebá sei halai
hotu no dada kalsa la biban.
Iha Ministériu Negósiu Estranjeiru, tanba
sai hanesan Ita nia lalenok ba rai-li’ur, nia knaar mak halo kooperasaun ho
nasaun seluk. Ninia serbisu loron-loron la’ós de’it hasoru país CPLP sira
ne’ebé iha de’it embaixada ida rua iha Timor-Leste. Ministériu ne’e hasoru liu país
ka nasaun hirak ne’ebé uza ka ko’alia dalen Internasionál hanesan Inglés.
Nasaun hirak ne’e la’ós de’it Amérika, Australia, ka Nova Zelándia, maibé mós
ho nasaun hirak Singapura, Japaun, Koreia, Indonézia, nst. Interesante uitoan tanba
alein dalen Portugés no Inglés, maioria ema ne’ebé serbisu iha ministériu ne’e
mesak Timor oan joven hirak ne’ebé ko’alia mós dalen Tetun iha sira nia
konversa loron-loron nian. Bele dehan katak ministériu ida ne’e uza dalen tolu
ka haat iha ne’ebá hanesan “nasi campur”.
Iha fali Ministériu Edukasaun hatudu
dezastre boot ida. Profesór no Alunus sira hotu hatene no ko’alia de’it dalen
Tetun no karik dialetu ruma. Sira la hanorin uza dalen ne’ebé mak sira hatene,
pelu kontráriu, ministériu ne’e liu hosi ninia polítika tenta hodi obriga no impoin
dalen Portugés iha komunikasaun no prosesu aprendizajen iha eskola. Iha esperiénsia
ida mosu iha tinan kala lima liu ba, kala ema haluhan tiha ona. Iha serimónia
ida iha Palasu Governu, kala kona-ba loron edukasaun nian. Alunu oan sira mesak
labarik ki’ik de’it mai hosi eskola hirak iha Dili partisipa iha serimónia ida
ne’e. Buat ida mak ha’u la kompriende mak Ministru Edukasaun iha nia diskursu
durante kuaze minutu 15 ko’alia de’it ho dalen Portugés. Ita la hatene karik
labarik ka Alunus hirak ne’e kompriende ka entende saida mak sira nia Ministru
ne’e ko’alia. Karik lae, kala Maromak no Matebian sira iha leten aas ba mak
entende mensajen hosi ministru ne’e. Karik nune’e entaun Ita nia oan sira ne’e
kala kolen no terus hodi hamriik iha loron manas nia okos, kosar metan sulin
saugati de’it, sira mak terus no sai vítima hela de’it.........
b. Investimentu ba dalen Portugés iha administrasaun públiku: gasta osan barak, la iha pretensa (ownership), benefísiu ki’ik, no hamosu de’it problema.
b. Investimentu ba dalen Portugés iha administrasaun públiku: gasta osan barak, la iha pretensa (ownership), benefísiu ki’ik, no hamosu de’it problema.
Hahú hosi ukun rasik-an to’o ohin
loron Governu Timor-Leste, Portugal no Brazil halo investimentu boot, gasta
osan barak ba polítika “Portugenizasaun” iha Timor-Leste liu-liu
iha administrasaun públiku. Governu hirak ne’e gasta osan barak hodi selu profesór
Portugés no Brazil sira mai hanorin profesór
Timor oan sira hodi hanorin ho dalen Portugés iha prosesu aprendizajen ka eskolár nian, fó
kursu dalen Portugés bar-barak, sosa
livru rihun ba rihun, haruka estudante barak ba rai hirak ne’e. Nune’e mós selu
asesór ka konsultór barak ho saláriu aas hanesan foho Ramelau hodi hakerek lei
no regulamentu, no produz dokumentu barak ho dalen Portugés. Maibé iha sorin
seluk, funsionáriu públiku hirak ne’ebé atu implementa lei hirak ne’e la hatene
dalen Portugés. Tanba la hatene Portugés, karik hatene mós kala uitoan de’it,
la fó benefísiu ba sira nia moris loron-loron nian, entaun sira haree prosesu
dezenvolvimentu ida ne’e liu-liu ba dalen Portugés la’ós sira nian, sira la sente pertense,
la iha ownership ka rasa memiliki ba dalen Portugés ne’e. Ikus mai Ita gasta osan barak
hodi halo investimentu ida ne’e envezde fó benefísiu ba ema Timor oan sira lae,
sai fali hanesan projetu ka kampu serbisu no lukru boot ba ema hirak ne’ebé mai
halo serbisu hirak temi iha leten. Ba administrasaun públiku ida ne’e klaru la efikás,
la efisiente no sustentavel. Ita bele hakilar to’o Ita nia kakorok talin maran,
impoin nafatin, no halo reforma dala atus ida maibé bainhira reforma ne’e la
halo ba nia hun no abut hanesan problema dalen ne’e, administrasaun públiku
karik la la’o iha fatin, la’o ba oin duni maibé la’o hanesan manu moras, ka
la’o hanesan ema aleijadu ida, la’o ho neineik tebes.
Haree hosi mapa uza dalen iha ministériu hirak ne’e hatudu momoos mai Ita buat hirak tuir mai ne’e:
Haree hosi mapa uza dalen iha ministériu hirak ne’e hatudu momoos mai Ita buat hirak tuir mai ne’e:
-
Dahuluk, nesesidade ba dalen Portugés ne’e iha nivel leten de’it.
Ida ne’e mós la’ós hotu. Ita nia ministru barak mak la ko’alia Portugés hanesan
sira ko’alia dalen Tetun. Kala Diretór ida ka rua no grupu elite ka grupu ki’ik
oan ida mak ko’alia dalen Portugés ne’e iha sira nia konversa loron-loron hosi kantór
to’o ba sira nia toba fatin.
Daruak, uza dalen Portugés iha administrasaun públiku la efetivu tanba
funsaun hosi ministériu sira no funsionáriu públiku sira la’ós atu atende no
responde ba nesesidade ema iha nivel leten maibé importante liu atu serbí ba
povu ka komunidade ho joven sira iha terenu ne’ebé ko’alia dalen Tetun.
Datoluk, karik funsionáriu sira la’ós lakohi ka rejeita atu aprende
dalen Portugés. Ida ne’e hanesan valor adisional (value added, nilai tanba h)
ida hodi enrikese, hadi’a ka hasa’e sira nia kapasidade no koñesimentu di’ak
liu tan. Hatene dalen barak liu ne’e di’ak liu tan. Maibé problema mak ne’e
sira la ko’alia dalen Portugés ne’e iha sira nia moris loron-loron nian. Sira
la haree dalen Portugés ne’e hanesan prioridade no nesesidade ida ne’ebé urjente.
Sira kontinua ko’alia dalen Tetun tanba ida ne’e mak sira nia dalen rasik, dalen ida
ne’ebé bele fasilita sira nia komunikasaun loron-loron nian hosi leten ba kraik
(vertikál) no hosi sorin ida ba sorin seluk (horizontal), kria armonia, pás no
unidade nasionál.
II.
DALAN SAI BA FUTURU
Saida mak Ita tenke halo hodi halo
funsionamentu administrasaun públiku efetivu liu? Alende buat hirak ne’ebé Governu
halo hela liu hosi reforma administrativa, karik importante atu haree
mós kestaun dalen ne’e. Hakerek na’in hakarak propoin buat hirak hanesan tuir
main ne’e:
1. Konsidera no tane dalen Tetun aas liu dalen sira seluk
1. Konsidera no tane dalen Tetun aas liu dalen sira seluk
Hosi esperiénsia hirak temi iha
leten Ita haree ona katak maski dalen Tetun ne’e dalen Ita ema Timor oan nian,
Ita Timor oan tomak loron-loron ko’alia hela dalen Tetun ne’e maibé ladún hetan
atensaun di’ak atu oinsá dezenvolve dalen Tetun ne’e ba oin. Ita nia dalen
Tetun, karik hanesan labarik-oan ida, ninia Inan ho Aman sira husik hela oan
ida ne’e la’o mesak-mesak, buka ai-han mesak-mesak no moris mesak-mesak de’it.
Ita fó importánsia no atensaun liu ba Ita nia oan mane hakiak Portugés ne’e
duke Ita nia oan mane Tetun rasik. Dalen Tetun ohin loron nia valor mihis
ona, la hanesan ona uluk bainhira Ita uza lia fuan Maubere hodi luta hetan ukun
rasik-an. Ita haree iha intensaun atu dudu sees tiha dalen Tetun, halo Tetun
sai marjinalizadu, sai dalen segundu lugar iha nia uma rasik.
Ita mós rona iha opiniaun balun dehan katak husik-ba dalen hanesan Portugés , Inglés, Indonesia no Tetun la’o daudaun ba no karik bele sai dalen ofisial hotu, to’o tinan 10 ka 20 oin mai mak Ita haree, dalen ida ne’ebé mak ema barak sei uza liu, Ita bele hili dalen rua sai hanesan Ita ninia dalen ofisial. Opiniaun ida ne’e kala los duni bainhira hanesan opiniaun hela de’it. Ha’u ta’uk mak sai hanesan kortina de’it tanba iha kotuk ne’ebá realidade hatudu buat seluk ida. Sasukat ne’ebé Ita bele haree hanesan esforsu intensivu no progresivu tebes hosi Governu Timor-Leste no nia maun boot rua Portugal no Brazil hodi promove dalen Portugés iha prosesu edukasaun iha Timor-Leste, loke kursu barak ba dalen Portugés , hakerek lei no regulamentu sira iha Portugés de’it. Iha administrasaun públiku iha de’it kursu ba dalen Portugés no Inglés, enkuantu kursu ba dalen Tetun bele dehan la iha liu, zero kortadu, nada. Ita haree mós katak ohin loron dalen Indonézia komesa neineik-neineik lakon ona hosi Ita nia komunikasaun ka konversa loron-loron nian. Dalen Tetun, hanesan dehan tiha ona iha leten moris ninian mesak, la iha atensaun no karik neineik-neineik sei sai krekas no mate tiha. Kala sei moris naruk mak dalen Portugés no dalen Inglés. Dalen Portugés tanba iha meius barak, iha atensaun maka’as, hetan prioridade hodi espande nafatin ba oin no ikus mai sai predator hodi hamate fali dalen Tetun.
Ita hahú halo dezenvolvimentu durante ukun rasik-an nia laran la’ós ho liman mamuk. Ita iha dalen Tetun Terik, Tetun Prasa, no agora iha ona dalen Tetun Padronizada ne’ebé empresta ka uza termu barak mai hosi dalen Portugés. Ita uza hela dalen hirak ne’e iha Ita nia moris loron-loron. La’ós de’it Portugés , Ita mós iha dialetu barak ne’ebé bele hariku ka enrikese dalen Tetun ne’e. Ita hatene katak Governu fó ona mandatu ba Instituto Nacional da Linguistica (INL) UNTL atu dezenvolve Tetun ne’e. INL produz ona “Hakerek Tetun tuir Banati, Kursu Ortografia Padronizada” nian, to’o ona edisaun daruak, no mós disionáriu balun. Maibé to’o ohin loron Ita la hatene loos to’o iha ne’ebé ema Timor oan sira uza Tetun Padronizada ida ne’e. Tanba ne’e karik ha’u bele sujere hanesan ne’e:
Ita mós rona iha opiniaun balun dehan katak husik-ba dalen hanesan Portugés , Inglés, Indonesia no Tetun la’o daudaun ba no karik bele sai dalen ofisial hotu, to’o tinan 10 ka 20 oin mai mak Ita haree, dalen ida ne’ebé mak ema barak sei uza liu, Ita bele hili dalen rua sai hanesan Ita ninia dalen ofisial. Opiniaun ida ne’e kala los duni bainhira hanesan opiniaun hela de’it. Ha’u ta’uk mak sai hanesan kortina de’it tanba iha kotuk ne’ebá realidade hatudu buat seluk ida. Sasukat ne’ebé Ita bele haree hanesan esforsu intensivu no progresivu tebes hosi Governu Timor-Leste no nia maun boot rua Portugal no Brazil hodi promove dalen Portugés iha prosesu edukasaun iha Timor-Leste, loke kursu barak ba dalen Portugés , hakerek lei no regulamentu sira iha Portugés de’it. Iha administrasaun públiku iha de’it kursu ba dalen Portugés no Inglés, enkuantu kursu ba dalen Tetun bele dehan la iha liu, zero kortadu, nada. Ita haree mós katak ohin loron dalen Indonézia komesa neineik-neineik lakon ona hosi Ita nia komunikasaun ka konversa loron-loron nian. Dalen Tetun, hanesan dehan tiha ona iha leten moris ninian mesak, la iha atensaun no karik neineik-neineik sei sai krekas no mate tiha. Kala sei moris naruk mak dalen Portugés no dalen Inglés. Dalen Portugés tanba iha meius barak, iha atensaun maka’as, hetan prioridade hodi espande nafatin ba oin no ikus mai sai predator hodi hamate fali dalen Tetun.
Ita hahú halo dezenvolvimentu durante ukun rasik-an nia laran la’ós ho liman mamuk. Ita iha dalen Tetun Terik, Tetun Prasa, no agora iha ona dalen Tetun Padronizada ne’ebé empresta ka uza termu barak mai hosi dalen Portugés. Ita uza hela dalen hirak ne’e iha Ita nia moris loron-loron. La’ós de’it Portugés , Ita mós iha dialetu barak ne’ebé bele hariku ka enrikese dalen Tetun ne’e. Ita hatene katak Governu fó ona mandatu ba Instituto Nacional da Linguistica (INL) UNTL atu dezenvolve Tetun ne’e. INL produz ona “Hakerek Tetun tuir Banati, Kursu Ortografia Padronizada” nian, to’o ona edisaun daruak, no mós disionáriu balun. Maibé to’o ohin loron Ita la hatene loos to’o iha ne’ebé ema Timor oan sira uza Tetun Padronizada ida ne’e. Tanba ne’e karik ha’u bele sujere hanesan ne’e:
Dahuluk, presiza polítika ida
firmi no klaru hosi Governu atu tau dalen Tetun iha fatin aas liu, tanba ida ne’e dalen ema Timor-Leste ninian rasik.
Daruak, importante atu fó apoiu maka’as liu tan ba INL hodi
kontinua dezenvolve dalen Tetun ne’e no sosializa liu hosi formasaun ba
funsionáriu sira.
Datoluk, INL tenke kolabora ho Igreja nune’e mós ho entidade
hotu-hotu ne’ebé halo ona esforsu dezenvolve dalen Tetun hodi nune’e bele
hadi’a no hariku tan dalen ida ne’e. Importante mak ne’e hamosu dalen Tetun
ne’ebé fasil ba Ita atu uza, lalika hamosu fali ho ninian sinál sira hanesan
sisidila, til, no pontu agudu, nst. INL hatene liu buat ne’e. Karik iha deferénsia
balun kona-ba dalen Tetun ne’e ida ne’e razaun tékniku no tenke rezolve ho
didi’ak, la’ós hatudu ida-idak nia gensi to’o ikus mai sai fali barreira hodi
impede dezenvolvimentu dalen Tetun ne’ebé iha impaktu ba serbisu loron-loron nian
iha administrasaun públiku.
Dahaat, ministériu sira tenke hakerek sira nia lei, norma
organizasaun no prosedimentu hotu-hotu iha dalen Tetun. Nune’e mós halo karta korrespondénsia
vertikál no horizontal ho dalen Tetun.
Dalimak, Ministériu hotu-hotu tenke harii ekipa ki’ik ida hodi dezenvolve dalen Tetun tuir termu hirak ne’ebé relasiona ho serbisu tékniku ministériu nian. Dalen Tetun iha komunikasaun jerál bele hanesan maibé liga ona ba ministériu sira bele la hanesan tanba iha termu tékniku barak mak la hanesan. Ministériu Justisa presiza iha dalen Tetun Jurídiku ida ba setór justisa. Ministériu Agrikultura iha termu barak kona-ba ai-han nian. Nune’e mós ministériu sira seluk. Karik termu balu la eziste iha dalen Tetun, Ita bele uza termu balu mai hosi Ita nia dialetu ka hosi Portugés ne’e rasik. Karik prosesu fó kaben ka halo mistura ba dalen Tetun ho Portugés ne’e la’o di’ak, loron ida Ita sei haree, hanesan ema ida karik, dalen Tetun ne’e mak isin no dalen Portugés ne’e mak klamar, tanba bainhira ema ko’alia dalen Tetun Ita sei rona termu barak hosi dalen Portugés . Portugal ho nia dalen Portugés bele hela dook ba maibé reflete iha dalen Tetun ne’ebé ko’alia iha Timor-Leste. Maibé dala ida tan, dalen Portugés hanesan Portugal nia identidade, la’ós Timor-Leste ninia identidade, dalen Portugés nia valor aas iha Portugal ne’ebá, la’ós iha Timor-Leste. Iha Timor-Leste dalen Tetun mak iha valor aas liu tanba util tebes (sangat berguna) ba ema Timor-Leste nia vida moris loron-loron nian.
Dalimak, Ministériu hotu-hotu tenke harii ekipa ki’ik ida hodi dezenvolve dalen Tetun tuir termu hirak ne’ebé relasiona ho serbisu tékniku ministériu nian. Dalen Tetun iha komunikasaun jerál bele hanesan maibé liga ona ba ministériu sira bele la hanesan tanba iha termu tékniku barak mak la hanesan. Ministériu Justisa presiza iha dalen Tetun Jurídiku ida ba setór justisa. Ministériu Agrikultura iha termu barak kona-ba ai-han nian. Nune’e mós ministériu sira seluk. Karik termu balu la eziste iha dalen Tetun, Ita bele uza termu balu mai hosi Ita nia dialetu ka hosi Portugés ne’e rasik. Karik prosesu fó kaben ka halo mistura ba dalen Tetun ho Portugés ne’e la’o di’ak, loron ida Ita sei haree, hanesan ema ida karik, dalen Tetun ne’e mak isin no dalen Portugés ne’e mak klamar, tanba bainhira ema ko’alia dalen Tetun Ita sei rona termu barak hosi dalen Portugés . Portugal ho nia dalen Portugés bele hela dook ba maibé reflete iha dalen Tetun ne’ebé ko’alia iha Timor-Leste. Maibé dala ida tan, dalen Portugés hanesan Portugal nia identidade, la’ós Timor-Leste ninia identidade, dalen Portugés nia valor aas iha Portugal ne’ebá, la’ós iha Timor-Leste. Iha Timor-Leste dalen Tetun mak iha valor aas liu tanba util tebes (sangat berguna) ba ema Timor-Leste nia vida moris loron-loron nian.
2. Tradús Dokumentu Legal Hot-hotu
Hosi Dalen Portugés ba Dalen Tetun
Ita haree katak to’o ohin loron Ita
nia administrasaun públiku sei dauk dezempeña nia funsaun ho di’ak tanba la’ós de’it fatór falta ba koñesimentu polítika,
jestaun, no administrasaun, maibé mós fatór dalen. Problema ida ne’e la’ós
mesak mosu de’it. Ita haree hahú kedas hosi leten to’o mai kraik.
Dahuluk, membru Parlamentu Nasionál sira ne’ebé oras ne’e maioria la’ós
mai hosi background Portugés sente
difisil atu kompriende no bele halo debate kle’an ba konteúdu lei hirak ne’ebá tanba
hakerek iha dalen Portugés.
Daruak, membru governu liu-liu jerasaun foun sira mós hasoru
difikuldade bainhira halo debate kona-ba ezbosu lei ruma, alende tanba termu tékniku sira maibé mós tanba hakerek ho dalen Portugés.
Datoluk, rezultadu hosi pontu rua iha leten mak ohin loron Ita
haree katak dokumentu legal hotu hanesan Dekretu Lei, Lei Orgánika, Diploma
Ministerial, Rezolusaun hosi Konsellu Ministru, no Jornál da República, maioria
hakerek iha dalen Portugés.
Dahaat, administrasaun públika hanesan implementador ba desizaun polítika
hira ne’e mós hanesan. Alein ba dokumentu legal hirak temi iha leten, hahú hosi
Ita ukun rasik-an to’o ohin loron administrasaun produz dokumentu hanesan
relatóriu, “survey”, “assessment” rihun ba rihun ho
dalen Portugés no Inglés. Dokumentu
projetu no dokumentu kontratu ne’ebé mahar tebes, no termu referénsia ka job
description, to’o karta korrespondénsia sira mós kuaze iha dalen Portugés no
dalen Inglés hotu. Karta ida ne’ebé karik hakerek iha dalen Tetun bele finaliza
iha tempu badak, maibé tanba tenke tradús fali ba Portugés , tenke hein to’o
fali ba loron ida ka rua, depende ba iha ema ruma atu tradús ka lae. Komesa
hosi diretór jerál, diretór sira, sá tan sira iha kraik liu maioria la hatene
dalen hirak ne’e. Tanba ne’e sira la komprende ho didi’ak no ikus mai la
konsege atu elabora no follow up ba sira nia serbisu loron-loron. Ita tenta
duni hodi halo tradusaun ba dalen Tetun maibé limitadu tebes. Ita gasta osan
barak maibé nia rezultadu mak ne’e dokumentu hirak ne’e tau hela de’it iha armáriu
ka gaveta nia laran, se mak atu lee se ema ne’e la kompriende ka entende saida
mak hakerek iha dokumentu hirak ne’e.
Relatóriu Estadu Nasaun 2008 sita
katak polítika hili dalen barak iha governu hamosu naha ka kustu ne’ebé todan
ba Orsamentu Estadu nian no Governu tenke responsabiliza ba kustu ida ne’e. Iha
kustu barak sei presiza atu implementa polítika ida ne’e. Kustu hirak ne’e
asosiadu ho tradusaun (11 cents kada liafuan ida) ba kualidade tékniku
tradusaun profisionál nian, no interpretasaun ho kustu dollar 40-60 oras ida.
Iha mós kustu seluk hanesan tempu no osan hodi aprende dalen seluk, redusaun ba
produtividade tanba uza dalen ofisial rua ne’e (ezemplu: la entende hanesan,
atraza no lori tempu, hadi’a fali tradusaun ne’ebé la di’ak, funsionáriu ne’ebé
la iha serbisu fatin tanba tuir kursu dalen nian, nst). Maski gasta osan barak
hodi halo tradusaun ba dalen hirak ne’e maibé ninia kustu total to’o ohin loron
Ita la hatene loloos. Ida ne’e tanba dokumentu hirak ne’e balun la konsege tradús,
no nafatin disponivel de’it iha dalen ne’ebé insensivel ba ema Timor oan inklui
funsionáriu públiku sira. Ezemplu di’ak ida mak talvez hanesan dokumentu legal Jornál
da Repúblika. Tuir lei Jornál ne’e tenke públika mós iha dalen Tetun, maibé
to’o ohin loron iha nafatin dalen Portugés (the political choice of
multidalenlism in government imposes real operating costs, which have yet to be
responsibly borne by the state budget. In the meantime, there are many kinds of
costs relating to the language policy. There are costs associated with
translation (currently as high as 11 cents per word for professional quality
technical translation) and interpretation ($40-$60 per hour). There are also
the costs (both in time and money) of learning languages, the reduction in
productivity associated with the use of two official languages (for example,
misunderstandings, delays, re-working of bad translations, staff out of the
office attending language courses, etc). Total language support costs are not
accurately known, partly because documents often fail to get translated and
remain available only in a language that is inaccessible to most East Timorese,
including public servants. The most poignant example is perhaps the legal
gazette, Journal da República. By law it is supposed to be published in Tetum
as well as Portugés e, but has only ever appeared in Portuguese).
Buat hirak ne’e tau hamutuk mak halo
serbisu administrasaun públiku la’o la efisiente no neineik tebes. Tanba ne’e tenke
iha polítika ida klaru hodi tradús hotu dokumentu hirak ne’e ba dalen Tetun. Ministériu
ida tenke tau orsamentu natoon ka sufisiente ba nesesidade tradusaun ne’e.
Di’ak liu Ita gasta osan barak hodi halo ema hatene no bele fasilita serbisu
la’o ho di’ak, duke lakon osan barak maibé nia rezultadu ki’ik tebes, ema seluk
mak aproveita másimu, no aat liu bainhira hamosu tan konfuzaun no problema ba
Ita.
3. Ko’alia dalen Tetun iha
enkontru ka eventu hotu-hotu ne’ebé halo iha rai laran
Iha reuniaun formal bai-bain ka
reuniaun ho parseiru ba dezenvolvimentu dala ruma Ita haree ema Timor oan tenta
ko’alia ho dalen Inglés, ida-rua obriga aan hodi tenta ko’alia ho Portugés
maibé hanesan foin aprende ko’alia, hakarak hatudu katak nia mós bele. Tanba foin aprende nia la konsege espresa nia hanoin
ho klaru, no dala ruma hamosu tan konfuzaun. Pelu kontráriu, malae balun tenta
ko’alia fali ho Tetun, no sira ko’alia Tetun ne’ebé furak tebes. Durante ne’e
Ita tenta utiliza tradusaun no interpretasaun hodi fasilita prosesu
komunikasaun hirak ne’e. Ita haree iha duni vantajen balu maibé dala barak mós hamosu
de’it konfuzaun tanba tradusaun no
interpretasaun mós la konsege tranzmite lia menon ka mensajen ho klaru.
Atu bele uniformiza utilizasaun
dalen Tetun ne’e iha komunikasaun formal administrasaun públiku, karik tenke
iha konsensu ida katak iha reuniaun ne’ebé de’it ne’ebé halo iha rai laran,
Timoroan, Governante, Polítiku na’in, no funsionáriu públiku sira tenke ko’alia
de’it dalen Tetun. Eseptu (kecuali) ema estranjeiru sira ne’ebé la hatene
ko’alia Tetun, sira bele ko’alia iha dalen Portugés ka Inglés. Ida ne’e hanesan meius ida atu
promove Ita nia dalen Tetun ne’e. Ida ne’e mak sei hatudu duni katak Ita
iha identidade nasionál ida no Ita orgullu ho Ita nia identidade ne’e.
4. Habelar ka sosializa lei hirak
ne’ebé vigora iha Timor-Leste ba komunidade baze ho dalen Tetun
Hanesan dehan tiha ona katak Governu
produz ona dokumentu rihun ba rihun, lei no regulamentu oin-oin. Maibé to’o
ohin loron Ita nia povu liu-liu joven sira la asesu ba, no la hatene lei ka
regulamentu hirak ne’e. Ezemplu mak ohin temi tiha ona iha leten katak Jornál
da Repúblika iha de’it dalen Portugés. Tanba ne’e mak to’o ohin loron
administrasaun públiku seidauk konsege sosializa no tranzmite ho efetivu lei
hirak ne’e ba povu tomak liu-liu ba joven sira. Dala barak bainhira populasaun
liu-liu ka joven sira halo problema ne’ebé ikus mai dehan kontra lei ida ne’e
no lei ida ne’ebá. Ida ne’e la’ós kulpa sira nian, ida ne’e la’ós tanba sira la
kumpre ka la ta’uk lei, maibé tanba de’it iha sira nia moris loron-loron la
rona no la koñese lei ka regulamentu hirak ne’ebé vigor tiha ona. Tanba ne’e
ikus mai sira mós la sente prosesu ida ne’e hanesan sira nian duni, sira hanoin
ida ne’e ema seluk nian. Prosesu ida ne’e halo sira sai fali “ema seluk”
iha sira ninia rai laran rasik. Ida ne’e hanesan dezafiu boot ba administrasaun
públiku. Tanba ne’e administrasaun públiku liu hosi ministériu ida-idak atu
halo esforsu maka’as, buka meius oin-oin atu bele promove dalen Tetun, la’ós
halo de’it tradusaun depois nonok tiha, maibé mós tenke lori tradusaun lei
hirak ne’e besik ba povu. Povu no joven sira tenke hatene dezenvolvimentu no
mudansa iha rai ne’e loron ba loron. Atu nune’e sira mós bele muda sira nia aan
no mentalidade atu ajusta ba mudansa ne’ebé governu halo. Se Ita la halo
nune’e, Ita bele dehan karik la’ós langkah mundur maibé halo Ita nia prosesu
dezenvolvimentu nasionál la’o neineik tebes.
5. Promove mós dalen Inglés
Ita bele buka razaun oin-oin hodi
defende dalen Portugés, dalen rai seluk ida hodi sai fali hanesan Ita nia dalen
ofisial. Maibé Ita mós tenke fleksivel hodi simu mós dalen seluk hanesan dalen Inglés.
Jeografikamente Ita hela besik liu ba nasaun hirak ne’ebé la’ós ko’alia dalen Portugés
. Ita besik liu ba Australia, nasaun ida ne’ebé ko’alia dalen Inglés. Ita mós
besik ba nasaun hira ne’ebé iha sira nia dalen ofisial seluk-seluk maibé uza
dalen Inglés iha sira nia komunikasaun ho Ita. Dalen Inglés dalen mundiál,
bainhira hatene dalen Inglés Ita bele iha asesu ba nasaun sira seluk fasil liu
duke uza dalen seluk. Benefísiu saida maka Ita hetan hosi dalen Inglés?
Dahuluk, Tinan ba tinan Ita hetan bolsu estudu barak hosi Governu
Australia, Nova Zelándia, no Estadu sira seluk ne’ebé dalen ofisial la’ós Inglés
maibé fó kursu ho dalen Inglés hanesan Japaun, Noruega, nst.
Daruak, funsionáriu barak mak ba tuir formasaun iha rai-li’ur,
porezemplu, Japaun. Japaun ninia dalen ofisial la’ós Inglés maibé halo
formasaun ho dalen Inglés.
Datoluk, Timoroan barak mak oras ne’e buka moris ka hela iha Inglaterra,
Irlanda no Australia. Nasaun hirak ne’e ninia dalen mak Inglés no mesak riku
kompara ho nasaun sira CPLP ne’ebé ninian membru balu sei ki’ak hela.
Dahaat, Iha Timor-Leste laran rasik kompara embaixada hirak ne’ebé
fó serbisu barak liu maka embaixada hirak ne’ebé uza dalen Inglés iha sira nia
komunikasaun loron-loron. Embaixada hirak ne’e iha projetu barak tebes, sira la
husu Timor oan sira atu ko’alia sira nia dalen rasik maibé basta hatene dalen Inglés
ema ne’e bele serbisu daudaun ona. Sura to’ok membru CPLP sira mak loke ona
sira nia embaixada iha Timor-Leste? Sira nia projetu hira mak loke iha
Timor-Leste hodi fó netik serbisu ba Timor oan sira?
Dalimak, iha futuru, bainhira Timor-Leste ofisialmente sai ona
hanesan membru ASEAN, Timor-Leste sei partisipa iha reuniaun atus-ba-atus kada
tinan ho membru ASEAN sira seluk. ASEAN nia dalen ofisial mak Inglés. Ita
seidauk sura tan Ita nia partisipasaun iha programa no atividade ho Forum Pasífiku
Súl no nasaun sira seluk. Ida ne’e hatudu katak Ita ninia nesesidade ba dalen Inglés
aumenta ba beibeik hosi tempu ba tempu kompara ho dalen Portugés.
Tanba nasionalizmu aas tebes hodi gabasola aan ho dalen Tetun, no adota Portugés hodi hametin relasaun ho maun boot Portugal, Ita mós tenke haree didi’ak konsekuénsia iha futuru. Karik Ita tenke aprende hosi esperiénsia Malázia ninian ne’ebé iha tinan 2002 halo mudansa boot hodi truka dalen ofisial Malaiu ba segundu lugar no adota dalen Inglés hodi sai hanesan sira ninian dalen ofisial no dalen edukasaun nian. Sira produz ema intelektuál barak ho kualidade di’ak hanesan enjeñeiru, doutór barak, nst maibé labele kompete iha nivel internasionál tanba la domina dalen Inglés. Eis Primeiru Ministru Malázia, Tun Dr. Mahathir Mohammad iha biban ida hateten nune’e (mais ou menus nia tradusaun hanesan ne’e): Ita tenke muda aan hosi forma nasionalista ida estremu liu ne’ebé konsentra aan bazeia de’it ba nasionalista dalen nian, la’ós nasionalista koñesimentu nian, la’ós nasionalista ne’ebé orientasaun ba dezenvolvimentu. Ha’u sente katak Ita nia orientasaun tenke hanesan nasionalista dezenvolvimentu nian. Ita hakarak Ita nia povu bele hetan susesu, bele hamriik aas, bele hetan respeitu hosi ema seluk iha mundu rai klaran. La’ós povu ne’ebé la iha koñesimentu kona-ba siénsia no teknolojia, kiak tebes, atrazadu hela, serbisu hodi serbí ba ema seluk. Bainhira Ita la iha koñesimentu, Ita sei sai atan, sai servente ba ema ne’ebé iha koñesimentu (We need to move from the extreme form of nationalism which concentrates on being a language nationalist only, not knowledge nationalist, not a development oriented nationalist. I feel that we should be a development oriented nationalist. We want our people to succeed, to be able to stand tall, to be respected by the rest of the world. Not to be people with no knowledge of science and technology, very poor, very backwards, working as a servant to other people. If we have no knowledge we will be servants to those with knowledge).
Tanba nasionalizmu aas tebes hodi gabasola aan ho dalen Tetun, no adota Portugés hodi hametin relasaun ho maun boot Portugal, Ita mós tenke haree didi’ak konsekuénsia iha futuru. Karik Ita tenke aprende hosi esperiénsia Malázia ninian ne’ebé iha tinan 2002 halo mudansa boot hodi truka dalen ofisial Malaiu ba segundu lugar no adota dalen Inglés hodi sai hanesan sira ninian dalen ofisial no dalen edukasaun nian. Sira produz ema intelektuál barak ho kualidade di’ak hanesan enjeñeiru, doutór barak, nst maibé labele kompete iha nivel internasionál tanba la domina dalen Inglés. Eis Primeiru Ministru Malázia, Tun Dr. Mahathir Mohammad iha biban ida hateten nune’e (mais ou menus nia tradusaun hanesan ne’e): Ita tenke muda aan hosi forma nasionalista ida estremu liu ne’ebé konsentra aan bazeia de’it ba nasionalista dalen nian, la’ós nasionalista koñesimentu nian, la’ós nasionalista ne’ebé orientasaun ba dezenvolvimentu. Ha’u sente katak Ita nia orientasaun tenke hanesan nasionalista dezenvolvimentu nian. Ita hakarak Ita nia povu bele hetan susesu, bele hamriik aas, bele hetan respeitu hosi ema seluk iha mundu rai klaran. La’ós povu ne’ebé la iha koñesimentu kona-ba siénsia no teknolojia, kiak tebes, atrazadu hela, serbisu hodi serbí ba ema seluk. Bainhira Ita la iha koñesimentu, Ita sei sai atan, sai servente ba ema ne’ebé iha koñesimentu (We need to move from the extreme form of nationalism which concentrates on being a language nationalist only, not knowledge nationalist, not a development oriented nationalist. I feel that we should be a development oriented nationalist. We want our people to succeed, to be able to stand tall, to be respected by the rest of the world. Not to be people with no knowledge of science and technology, very poor, very backwards, working as a servant to other people. If we have no knowledge we will be servants to those with knowledge).
Ita mós bele aprende hosi esperiénsia
Mosambike ne’ebé ohin loron hola parte hotu membru hosi Commonwealth Countries,
rai hirak ne’ebé sira ninia dalen ofisial Inglés maski ninia dalen ofisial Portugés.
Tama iha grupu ida ne’e fó benefísiu boot tebes ba Mosambike hodi bele hetan
asesu fasil ba paizes hirak ne’e hosi aspetu ekonomia, edukasaun no siénsia
teknolojia. Nune’e mós Guine-Conacri husu atu tama iha CPLP maibé ninia dalen
ofisial Fransés ho razaun besik ba paiz afrikanu hirak ne’ebé ko’alia dalen Portugés.
Tuir mai ha’u sita hosi hakerek
na’in ida naran Ricardo Schutz liu hosi ninia artigu ho títulu “O Inglés
como lingua Internacional” ne’ebé hateten hanesan ne’e: Ohin loron
nesesidade ba buka informasaun no komunikasaun global promove tiha dalen Inglés
sai hanesan dalen ida ne’ebé ba de’it ema Amérika, Inglaterra, Irlanda,
Australia, Nova Zelándia, Kanadá, Karribea, no Áfrika parte Súl, maibé mós
hanesan dalen internasionál. Iha sorin ida, dalen Portugés ema ko’alia iha paiz
na’in 8 ho ema serka de millaun 195, iha sorin seluk dalen Inglés sai hanesan
dalen nativa ba ema besik millaun 400 no sai ona hanesan dalen franka, dalen
Latina ba mundu modernu, “Ema ko’alia dalen Inglés iha kontinente hotu-hotu
ho aprosimadamente ema millaun 800”. «Today's search for information and
need for global communication have already promoted English from being the
language of the American, the British, the Irish, the Australian, the New
Zealand, the Canadian, the Caribbean, and the South African peoples to being
the international language. While Portugés e is spoken in 4 countries by
approximately 195 million people, English is spoken as a native language by
nearly four hundred million people and has become a dalen franca, the Latin of
the modern world, "spoken in every continent by approximately eight
hundred million people" (Todd iv)».
Nune’e mós, estimativamente 75%
komunikasaun hotu-hotu iha eskrita (tertulis), 80% informasaun hotu-hotu iha komputadór
iha mundu, no 90% konteúdu internet iha dalen Inglés. Tanba nia papél hanesan
dalen mundiál, dalen Inglés sai hanesan instrumentu importante ba area
akadémiku no profisionál. Ema iha mundu rai klaran rekoñese dalen Inglés
hanesan dalen ne’ebé importante ba mobilidade komunidade internasionál atu aprende.
Ida ne’e hanesan faktu ida ne’ebé sei la la’o fali ba kotuk. Dalen Inglés sai
ona dalen ofisial ba negósiu no sientífiku mundu nian (In addition, it is
estimated that 75 percent of all international communication in writing, 80
percent of all information in the world's computers, and 90 percent of Internet
content are in English. In its role as a global language, English has become
one of the most important academic and professional tools. The English language
is recognized as undoubtedly the most important language for the increasingly
mobile international community to learn. This is a fact that seems to be
irreversible. English has become the official language of the business and
scientific worlds). Figura hirak temi iha leten oras ne’e bele muda aan tiha
ona sai boot liu tan.
6. Oinsá dalen Indonesia?
6. Oinsá dalen Indonesia?
Dalen Indonézia iha Timor-Leste la’ós
naranaran mosu de’it. Ida ne’e mós iha istória ida. Hanesan kolonialista
Portugal ne’ebé lori dalen Portugés mai
Timor-Leste, Indonézia durante nia okupasaun dékada rua lori no kuda mós ninia
dalen Indonézia iha Timor-Leste. Dalen Indonesia konsege espalla iha territóriu
Timor-Leste nian tomak. Ho dalen Indonézia ne’e Indonezia konsege produz
sarjana supermi rihun barak. Sarjana supermi hirak ne’e mak oras ne’e preense
estrutura Governu no fatin balun la’ós Governu nian. Ohin loron istória muda
aan ona. Indonezia sai ona maibé husik hela nia dalen Indonezia iha
Timor-Leste, ne’ebé ohin loron sai hanesan simbólu de’it iha Ita nia Lei Inan. Tanba
maski Lei Inan rekuinese dalen Indonezia
hanesan dalen serbisu nian, maibé iha administrasaun públiku komesa mihis ba
dadaun ona. Maski nune’e Ita mós tenke hantena aan katak Indonesia viziñu ho
Ita la’ós de’it fronteira rai maibé mós tasi. Ita nia nesesidade principal 9 ka
“sembilan bahan pokok” mai hosi Indonezia, Ita nia estudante rihun barak
mós oras ne’e dadaun kontinua hela sira nia estudu iha Indonezia ne’ebá. Ita
dala ruma hakarak hatudu aan dehan Ita mós bele, maibé ipokratiku karik. Ita
ko’alia garganta de’it, bainhira “supermi”, “mina goreng”, “masako”
la iha, Ita nian oin hanesan leki. Ita bele hetan sasan hirak ne’e mai hosi fatin
seluk, maibé ninia presu aas tebes. La’ós ema hotu bele tama iha supermerkadu
hanesan Lita Store ka Leader. Maioria ema estranjeiru, grupu klase media ka “middle
class” no elite sira mak ba kompras iha loza hirak ne’e.
Haree ba Ita nia situasaun no kondisaun ohin loron, Ita tenke hatene aan hodi mantein relasaun di’ak ho Indonézia liu hosi ninia dalen. Bainhira Ita hakarak sai ona amigu boot ho Portugal hodi adota ninia dalen (maski ema barak ka maioria la konkorda), Ita mós tenke hatudu buat hanesan ba Ita nia nasaun viziñu Indonesia. Hanesan Dr. Mahathir dehan iha leten, Ita labele iha de’it nasionalista ne’ebé halo Ita nia aan atu sai fali izoladu, la iha koñesimentu di’ak, no ikus mai sai fali atan ba ema seluk. Ida ne’e la’ós signifika Ita atu haluha Ita nia istória, Ita nia identidade. Bainhira Ita tama ona iha faze dezenvolvimentu, Ita tenke muda ona Ita nia mentalidade hodi loke aan ba Ita ninia viziñu hodi akompaña mudansa global nian, atu nune’e Ita bele ajusta Ita ninia aan ho mudansa hirak ne’e. Dalen hanesan meius atu bele lori Ita ba partisipa iha prosesu ida ne’e.
Haree ba Ita nia situasaun no kondisaun ohin loron, Ita tenke hatene aan hodi mantein relasaun di’ak ho Indonézia liu hosi ninia dalen. Bainhira Ita hakarak sai ona amigu boot ho Portugal hodi adota ninia dalen (maski ema barak ka maioria la konkorda), Ita mós tenke hatudu buat hanesan ba Ita nia nasaun viziñu Indonesia. Hanesan Dr. Mahathir dehan iha leten, Ita labele iha de’it nasionalista ne’ebé halo Ita nia aan atu sai fali izoladu, la iha koñesimentu di’ak, no ikus mai sai fali atan ba ema seluk. Ida ne’e la’ós signifika Ita atu haluha Ita nia istória, Ita nia identidade. Bainhira Ita tama ona iha faze dezenvolvimentu, Ita tenke muda ona Ita nia mentalidade hodi loke aan ba Ita ninia viziñu hodi akompaña mudansa global nian, atu nune’e Ita bele ajusta Ita ninia aan ho mudansa hirak ne’e. Dalen hanesan meius atu bele lori Ita ba partisipa iha prosesu ida ne’e.
III.
LIA FUAN IKUS
Hosi diskusaun iha leten hatudu momoos
katak iha administrasaun públiku, maioria funsionáriu públiku ko’alia de’it
dalen Tetun, la’ós dalen Portugés. Tanba ne’e Ita nia administrasaun públiku
sei la efetivu iha ninia prestasaun servisu hodi serbí povu bainhira uza fali
dalen seluk hanesan dalen Portugés ne’ebé maioria funsionáriu públiku no povu
sira la hatene ko’alia. Dalen Tetun ba Administrasaun públiku importante tebes tanba
la’ós de’it atu fasilita komunikasaun entre funsionáriu sira rasik, no entre
sira ho povu, maibé mós hanesan identidade hodi hametin unidade administrasaun
públiku rasik. Labele iha tan diskriminasaun ba dalen Tetun hodi impede partisipasaun
povu nian iha prosesu dezenvolvimentu nasionál. Administrasaun públiku iha papél
importante hanesan pioneiru, agent of change, no agent of transformation tenke
iha koñesimentu luan no kle’an tan hodi domina mós dalen seluk hanesan dalen Inglés
atu nune’e bele akompaña no adapta aan ba mudansa dezenvolvimentu ekonomia,
edukasaun, no siénsia teknolojia. Administrasaun públiku ida ne’ebé iha
kapasidade hanesan ne’e mak sei efetivu fasilita prosesu dezenvolvimentu nasionál
hodi lori benefísiu ba povu ne’ebé nia serbí ba. Ida ne’e ma Ita hakarak.
)* Hakerek na’in hela iha Dili. Artigu
ne'e hatún ona iha STL, Edisaun 26/03/2010
No comments:
Post a Comment