Tuesday, August 13, 2013

ESKEMA BA HAKEREK AKADÉMIKU


hosi
D. Assis, 2013

Dala barak estudante universitáriu hasoru difikuldade iha hakerek knaar-akadémiku hosi dosente sira.  Sa tan hakerek ho lian ofisial Tetun, tanba ne’e iha eskema ida sai nu’udar matadalan ida ba estudante sira hodi hakerek ninia knaar-akadémiku. Eskema ne’e mak hanesan tuir mai ne’e:    

Títulu
Hili ida kona-ba saida mak imi atu hakerek no esplika kona-ba tópiku ne’ebé atu hakerek. Títulu ne’ebé hili ho medida maximal liafuan 14 no tenke iha forma pirámide. Ezemplu: “Prosesu atu forma atitude labarik sira nian

Lia Maklokek /lia maklorik/Prefásiu
Sei ko’alia kona-ba ita nia agradesimentu ba Maromak, ba dosente, maluk sira ne’ebé tulun ita bainhira halo hakerek akadémiku ida ne’e.

Índise
Lista títulu no sub-títulu, no mós kompletu kedas ho pájina sira.

Introdusaun
a.      Planu-kotuk
Planu kotuk sei esplika kona-ba ita nia razaun hili títulu ne’ebé iha ona, buat ruma sai importante liu ba eskritór atu hakerek. Iha planu kotuk nia laran hanesan tuir mai ne’e:
1.      Deklarasaun kona-ba indikasaun/ fenómenu ne’ebé atu hakerek, bele foti hosi problema teoria ka realidade sira
2.      Esplikasaun kona-ba razaun hili tópiku, ka situasaun ne’ebé hamosu problema ne’e no hodi buka ninia solusaun
3.      Esplika katak ita boot nia hakerek ida ne’e seidauk iha ema ida hakerek kona-ba ida ne’e
4.       Esplika kona-ba proveitu ne’ebé hatudu husi ita boot nia hakerek ida ne’e
5.      Tau mós referénsia ne’ebé importante tebes iha hakerek ida ne’e

b.      Formulasaun problema
Iha parte ida ne’e nu’udar esplikasaun ida kona-ba problema ne’ebé atu rezolve iha konteúdu.

c.       Limitasaun Problema
Nu’udar esplikasaun ida kona-ba limitasaun problema ne’ebé atu rezolve iha konteúdu laran. Nune’e ita bele foku ba problema ida de’it.  

d.      Objetivu no proveitu hakerek
Nu’udar esplikasaun objetivu hosi ita boot nia hakerek no ninia proveitu ba edukasaun. Objetivu no proveitu sei ko’alia kona-ba objetivu espesífiku ka tarjetu ne’ebé ita to’o.


Revizaun Literatura
Iha parte ida ne’e hakerek husi pontu de vista autór ka teoritiku sira ho analítiku, tenke analiza teoria no problema real, Hatudu ho liafuan sistemátiku, akadémiku no lójiku.

Lia Maktakak
a.      Konkluzaun
Konklui konteúdu ne’ebé deklara tiha ona iha leten

b.      Kritika no Sujestaun/rekomendasaun
Kritika no sujestaun ne’ebé imi halo kona-ba hakerek ida ne’e.

Referénsia
Lista referénsia sira ne’ebé ita uza hodi suporta ita nia hakerek iha revizaun literatura  


Ho eskema iha leten, espera katak bele tulun estudante sira hodi hakerek akademia nia iha sira nia knaar nu’udar estudante iha universitáriu.

No comments: